Više od 30 milijuna ljudi gledalo je planetarno popularnu seriju “Igra prijestolja”. Vrlo vjerojatno većina njih zna i na kojim lokacijama se snimala
Naravno, tu je ponajprije u fokusu Dubrovnik, odnosno Kraljev Grudobran, a mnoštvo materijala snimljeno je i u povijesnoj jezgri Šibenika.
Osim te serije, u Hrvatskoj se posljednjih godina snimilo podosta filmova, kao što su “Winetou”, “Mama Mia”, “Robin Hood”, a trenutačno se snima i hollywoodski film “The Hitman’s Wife’s Bodyguard”. No, koliko su gradovi u kojima su odrađena silna snimanja zaradili davanjem svojih povijesnih jezgra na raspolaganje stranim produkcijama? Za sada ništa. Naime, svi gradovi kojima smo se obratili smatraju kako je to bila odlična reklama i privlačenje filmske industrije u Hrvatsku. No, čini se kako više za time nema potrebe.
Dubrovnik je očito došao do zaključka da im reklama više nije potrebna pa se korištenje javnih površina za potrebe snimanja krajem prošle godine počelo naplaćivati. - Poznato je kako se u Dubrovniku snimalo nekoliko sezona serije “Igre prijestolja”, filmovi “Ratovi zvijezda” i “Robin Hood”, no tim produkcijama tadašnja gradska uprava nije naplaćivala korištenje javnih površina – pojasnili su iz Dubrovnika. Ipak, pravilnikom je to sada regulirano i postoji Cjenik za naplatu snimanja, pa je tako od studenog 2018., kad je stupio na snagu, od manjih snimanja u gradski proračun uplaćeno 24.500 kuna.
Preporuka
- Evidenciju snimanja na javnim površinama, sukladno novom Pravilniku, vodi nadležni Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom, koji i izdaje dozvole za snimanja. Dakle, potrebno je prvo uputiti Zahtjev s potrebnom popratnom dokumentacijom nadležnom upravnom odjelu, koji potom izdaje dozvolu za snimanje na području Grada. Odluku donosi Gradonačelnik, i to za manja snimanja na preporuku nadležnog odjela ili za veća snimanja na preporuku Stručnog povjerenstva – pojasnili su proceduru. Plaćanja su oslobođeni studentski filmovi, promotivni filmovi prema preporuci turističke zajednice te humanitarni.
Svi ostali će, primjerice, ako žele snimati u povijesnoj jezgri, za korištenje deset kvadrata platiti pet tisuća kuna na dan. Ako im treba više od tisuću kvadrata prostora, dnevni najam će stajati 40 tisuća kuna. Placu i Brsalje platit će četiri tisuće kuna.
Grad Dubrovnik donio precizni troškovnik po ulicama i trgovima
Placa, Pred Dvorom, Poljana Paska Miličevića, Vrata od Pila, Brsalje - od 6.000 do 50.000 kuna (od 10 m2 do iznad 1000 m2)
Povijesna jezgra (ostalo) i kontaktna zone (bez Brsalja) - od 5.000 do 40.000 kuna (od 10 m2 do iznad 1000 m2)
Izvan povijesne jezgre (bez kontaktne zone) - od 3.000 do 20.000 kuna (od 10 m2 do iznad 1000 m2)
Bez zarade
Ni Rijeka koja je ugostila brojne produkcije do sada nije na tome zaradila, barem u smislu naplate prostora za snimanje. Smatrali su kako je to dobro za promociju grada.
- U cilju promocije Rijeke kao destinacije za snimanje filmova te u želji za privlačenjem što većeg broja filmskih ekipa, a imajući u vidu da dolaskom filmske ekipe koju je znalo činiti i do 400 ljudi zaradu ostvaruje lokalno stanovništvo, Rijeka do sada nije naplaćivala korištenje javnih površina.
Naplaćivane su pojedine lokacije poput sportskih ili objekata kulture, a naplaćivane su i brojne druge usluge, parking, skladišta, čišćenja lokacija i sl. - pojasnili su iz Rijeke.
Naime, kako kažu, Grad Rijeka prvenstveno je imao cilj da zarade lokalni ugostitelji, hotelijeri, privatni iznajmljivači, ali i osobe angažirane kao statisti ili pak razno tehničko osoblje poput električara, vozača i slično.
No, s obzirom na sve veći interes filmskih ekipa, Grad Rijeka krenuo je u izradu i osmišljavanje sustava temeljem kojeg će se formirati cjenik na osnovi kojeg će se ubuduće naplaćivati korištenje lokacija za snimanje, naravno ako su u vlasništvu Grada Rijeke. Ta odluka će razlikovati komercijalne od nekomercijalnih projekata, velike i male produkcije i slično.
Iz Zagreba nisu konkretno odgovorili je li do sada bilo naplate korištenja javnih površina, nego su samo kratko naglasili kako su oformili novi Zagrebački filmski ured, a koji će djelovati unutar Ustanove Zagreb film.
- Ured je osnovan s ciljem lakše komunikacije sa stranim produkcijama i osiguranja jednostavnijeg dobivanja dozvola za snimanje na području grada budući da se Zagreb želi nametnuti kao poželjna destinacija za snimanje filmova - rekli su iz Zagreba.
Šibenik je "in"
Iz Rovinja, koji se također profilirao u atraktivnu lokaciju stranih produkcija, kažu kako nemaju filmski ured, odnosno tim namijenjen stranim produkcijama, ali da to i ne planiraju.
- Isključivo izdajemo dozvolu za korištenje javnih površina. Bilo kakve druge potrebe produkcijska kuća dogovara direktno s ponuđačima usluge koja im je potrebna. Porez za snimanje je utvrđen gradskom Odlukom o javnim površinama te je isti za sve – pojasnili su.
Iz Šibenika su se pohvalili gostovanjima stranih produkcija, i to 2016. nizozemske TV kuće Sky High TV, 2018. produkcijske kuće Falconj d.o.o. iz Ljubljane, 2019. godine produkcijske kuće ANT- Production iz Belgije te snimanja za modne kuće Aniye By, Joseph Ribkoff i Vanity. Također naveli su kako se na području grada Šibenika snimala HBO-ova “Igra prijestolja”.
No, Šibenik od toga nije zaradio, barem ne od korištenja javnih površina. I oni kao i u drugim gradovima su zaključili kako je to reklama.
- Smatramo kako je sav snimljeni materijal itekako poslužio promociji Šibenika i njegovih znamenitosti. Filmska/audiovizualna industrija jedna je od najprofitabilnijih kreativnih industrija zbog čega prisutnost grada Šibenika na filmskom platnu povećava njegovu globalnu prepoznatljivost te privlači veći broj turista. Različita filmska i ostala audiovizualna snimanja donose značajne direktne, ali i indirektne koristi za lokalnu sredinu. Neke od indirektnih koristi su promocija i brendiranje imidža lokaliteta, razvoj turizma i turističke ponude, povećanje broja turista i noćenja te povećanje gospodarske konkurentnosti grada Šibenika na nacionalnom i međunarodnom tržištu - smatraju u Šibeniku.
Povrat novca
No, da je ipak ostvarena poprilična zarada, govore podaci HAVC-a. Naime, u sedam godina, koliko postoji HAVC-ov sustav, filmske su produkcije ostavile ukupno 681,984.656,18 kuna na 58 projekata. Pritom su 6923 filmska djelatnika dobila posao, snimatelja, rasvjetljivača, scenografa, šminkera i brojnih drugih, a 22.633 osobe su sudjelovale kao statisti u tim filmovima. Bili su plaćeni za, ukupno, 1394 radna dana.
Naime, da bi se privukle strane filmske produkcije, većina država koristi sustav cash rebate, automatski povrat novca kojim se stranim produkcijama koje tijekom snimanja u nekoj zemlji potroše određeni iznos vraća dio sredstava. Jedna je od bitnih zasluga HAVC-a za razvoj hrvatske kinematografije u tome da je uspio osigurati automatski povrat sredstava za strane produkcije. Vrlo jednostavno, države žele da se u njima pojavljuju filmske ekipe i snimaju filmove jer to znači, osim turističke promocije kada se u kadru pojavi zvonik šibenske katedrale ili dubrovačke zidine, i direktno povećanje turističke potrošnje. Upravo zbog toga, da bi se privukle filmske produkcije koristi se sustav cash rebate.
To znači da filmska produkcija preda račune nadležnom ministarstvu, u Hrvatskoj je to Ministarstvo kulture, i automatski dobiva povrat dijela novca koji ostave u Hrvatskoj. Zato su im važni računi i njihovo plaćanje. Cash rebate sustav za filmske produkcije iznosi 25 posto, a Ministarstvo u svom budžetu rezervira određeni iznos za produkcije. Na taj su način svi na dobitku – filmska produkcija jer je smanjila dio troškova, lokalno gospodarstvo jer je bilo angažirano i zaradilo novac, država zato što je u njoj ostvarena veća potrošnja, pa je dakle dobila više novca u proračun, a turizam ostvario višestruke benefite, od direktne potrošnje do dodatne promocije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....