FILMSKI KRITIČAR JUTARNJEG OTKRIVA: Švedska 'Klica zla' prvorazredna je i beskrajno uzbudljiva serija

Jako ste pogriješili ukoliko prošlog ponedjeljka na HRT 2 niste gledali prvu epizodu švedske serije “Klica zla” (originalni naslov “Jordskott”). Donekle je za to kriv marketing naše javne televizije koji naveliko reklamira nove sezone američkih serija “Kuća od karata” i “Igre moći”, međutim, da malo bolje poznaju svjetsku televizijsku scenu, ne bi tako anemično podigrali svoj najveći adut. Svaki poklonik skandinavskih žanrovskih poslastica objasnit će vam da je ta serija iz 2015. prvorazredno napravljena, beskrajno uzbudljiva i da ne zaostaje pretjerano za kultnim “Ubojstvom” i “Mostom”.

Mirno mjesto

U Švedskoj je seriju (10 epizoda) pratila trećina stanovništva, u Velikoj Britaniji ju je otkupio moćni ITV, najveći konkurent BBC-a, i emitirao na svom kanalu namijenjenom ekskluzivnim poslasticama, a u Americi je dostupna preko “streaming” usluge “Shudder” (jeza), koju drži vrlo jaka kablovska mreža AMC: posvuda je stekla velik krug poklonika, dok je u Kanadi nagrađena kao najbolja dramska serija.

Ukoliko ste propustili početak, evo najosnovnijih podataka o zapletu. Junakinja serije je plavokosa policajka Eva Thörnblad koja je napustila rodni gradić Silverhöjd nakon što joj se kći Josefine navodno utopila u tamošnjem jezeru. Sada se vraća nakon sedam godina, povod je smrt njezina oca Thomasa, vlasnika drvoprerađivačke tvornice Thörnblad Cellulose, čija je nasljednica, no puno je više intrigira vijest da je tu nedavno otet dječak Anton: uvjerena je da je i Josefine žrtva istog počinitelja i da je možda još uvijek živa.

Silverhöjd je donedavno bio mirno mjesto, sad je postao poprište otmica i vrlo okrutnih ubojstava, a tu je i zagonetna uprava Thörnblad Cellulose, koja želi raskrčiti tamošnju šumu, ali ne zbog drveta za preradu nego nečeg drugog.

Evu isprva doživljavamo samo kao zdvojnu majku koja želi riješiti zagonetku nestanka njezinog djeteta, no ona je i vrsna policajka koja će brzo shvatiti da se u Silverhöjdu zbiva nešto složenije no što su uobičajeni zločini. Svi ljudi na koje nailazi baš i nisu ljudi, a ubojice katkad nisu puki kriminalci nego imaju gotovo plemenite ciljeve. Serija vrlo spretno balansira između realnog i nadrealnog, tek što ste se privikli da je to još jedan skandinavski noir, slijede obrati koji priču odvode u smjeru na koji u tom žanru niste navikli. Važnu ulogu ima ekologija, ali prožeta univerzalnom mitologijom.

Autor serije je 43-godišnji Henrik Björn, to mu je prvi takav pothvat, u kojem je vrlo često obavljao i funkciju redatelja pojedinih epizoda. Polazna osnova bila mu je izbjegavanje tipične nordijske krimi priče, njegovi su uzori bili filmovi “Panov labirint” Guillerma del Tora te “Blade Runner” i “Alien” Ridleyja Scotta.

Inspiriran bakom

Dakako, tu je i “Twin Peaks”, no on ga ne navodi kao utjecaj, poklonik je klasičnih televizijskih formata, to se nametnulo poklonicima serije zbog vrlo sličnog ugođaja i paranormalnih fenomena koji ekspandiraju naročito u drugoj sezoni. Zapravo, Björn je najviše naučio od svoje bake koja ga je kao klinca vodila po šumi i tumačila mu u stablima žive posebna bića.

Kad se serija prometnula u međunarodni hit, već prošle godine počelo je snimanje druge sezone koja će imati samo osam epizoda: razumljivo, jer skupa je to produkcija, a i Björn preferira zgusnutu naraciju. Premijera na švedskim malim ekranima bit će na jesen, što znači da ćemo nastavke u najboljem slučaju vidjeti tek naredne godine.