BERNARDIN MODRIĆ

HISTORY FILM FESTIVAL U RIJECI 'Prikazat ćemo kako su tretirali gayjeve u komunizmu i u nacizmu'

Bernardin Modrić
 Srdjan Vrancic / HANZA MEDIA
“Među filmovima koje pokazujemo su finalisti Sundancea i Hot Docsa. Imamo četiri svjetske i dvije europske premijere”

Ove godine i Rijeka se upisuje na kartu gradova s međunarodnim filmskim festivalima. Prvi History Film Festival (HFF) koji predstavlja povijesne dokumentarne filmove priređuje se od 6. do 9. rujna u riječkom Hrvatskom kulturnom domu.

O pokretanju novog festivala razgovarali smo s osnivačem, direktorom i izbornikom filmova Bernardinom Modrićem.

Zašto povijesni dokumentarci i zašto u Rijeci?

- Žanr povijesnih dokumentarnih filmova posljednjih godina ima sve veći broj poklonika, a zanimljivo je da nigdje na svijetu ne postoji festival posvećen filmovima tog žanra. Filmovi su podijeljeni u dvije osnovne grupe - dokumentarci snimljeni u nezavisnoj produkciji i dokumentarci koje su producirale tv kuće. Zašto Rijeka? Rijeka je u povijesnom smislu jedan od najuzbudljivijih europskih gradova 20. stoljeća, pa je stručnjaci stavljaju uz bok Berlinu, Gdanjsku i Trstu. Ovu smjelu tvrdnju potkrepljuju činjenicom da je grad u prošlom stoljeću bio sastavni dio čak sedam različitih država. Iako relativno mali grad, Rijeka je svjetskoj povijesti podarila nekoliko izuma koji su mijenjali čovječanstvo - ovdje je izumljen torpedo kojeg se mnogi ustručavaju, ali to je bio vrhunski proizvod fizike i tehnike onog doba. Nadalje, Antonio Grossich, riječki kirurg i gradonačelnik, prvi je primijenio jodnu tinkturu u kirurškim operacijama, ovdje je Peter Salcher prvi snimio fotografiju metka u letu i u Rijeci je Gabriele D’Annunzio porodio fašizam. Na kraju, u Rijeci je snimljen i prvi igrani film na tlu Hrvatske, a grad je postao i Europska prijestolnica kulture 2020. godine.

Ne bojite se opaske da pridonosite inflaciji festivala?

- Istina je da svako selo danas ima svoj festival kao što je nekada moralo imati Dom kulture, ali HFF nije čedo partijanera ni politike, već ideja o kojoj sam godinama razmišljao i festival koncentriran na film i autore koji ima velik potencijal.

Kakav je bio odaziv na festival s obzirom na premijerno izdanje?

- Iznad naših očekivanja. Prijavljeni su brojni filmovi, njih 72 s pet kontinenata, od kojih je 28 ušlo u službenu konkurenciju. Među njima su pobjednici Sundancea i Hot Docsa, pa poljski kandidat za Oscara, a mogu se pohvaliti i s četiri svjetske premijere te dvije europske. Odluke o festivalskim nagradama donijet će međunarodni žiri na čijem je čelu istaknuti njemački povjesničar Reinhard Heydenreuter iz Münchena, član bavarske Akademije znanosti i umjetnosti i bivši direktor Bavarskog državnog arhiva. Ostali su članovi filmologinja iz Pariza Héléna Fantl, filmski kritičar iz Niša Dejan Dabić, tv autor iz Zagreba Domagoj Božidar Burić i filmolog Boris Ružić iz Rijeke. Prema najavama, u Rijeku dolazi čak 36 filmskih autora, producenata i predstavnika nekoliko nacionalnih tv kuća (Al Jazeera iz Katara, austrijski ORF, Bugarska nacionalna TV, Grčka TV).

Koje filmove možete izdvojiti kao poziv publici?

- Prije svega to je nagrađeni dokumentarac s ovogodišnjeg Sundancea “Rumble: Indijanci koji su rokali svijetom”, priča je o Indijancima koji su stvarali rock, blues, heavy metal... Buddy Guy, Steven Van Zandt, Tony Bennett, Martin Scorsese, Steven Tyler, Iggy Pop, Marky Ramone i drugi. Osobno mi je drag bugarski film “Hladna Cola u danima hladnog rata”, duhovita priča o tome kako je Coca-Cola ušla u Bugarsku u vrijeme komunističkog režima sredinom šezdesetih godina. Do tada je komunistička propaganda opisivala Coca-Colu kao alkoholno piće američkih vojnika. Zahvaljujući inicijativi Toncha Mihajlova, koji je u Parizu 1965. godine prvi put uspostavio kontakt s tvrtkom Coca-Cola, Bugarska je postala prva socijalistička zemlja u kojoj je Coca-Cola uspjela razbiti ideološka pravila i otvoriti svoju punionicu.

“Vrući muškarci u hladnoj diktaturi” Mađarski film govori o osobnim dramama starijih homoseksualaca, njih četvorice, koji su živjeli u komunističkoj Mađarskoj. Režiju potpisuje Maria Takacs

Publiku će pronaći i dva zanimljiva filma o stradanjima homoseksualaca. Prvi mađarski “Vrući muškarci u hladnoj diktaturi” govori o osobnim dramama starijih homoseksualaca koji su živjeli u komunističkoj Mađarskoj, dok u drugom, njemačkom “Zvuci iz magle”, autor filma na šarmantan način priča o svom ujaku koji je kao homoseksualac proveo u njemačkim logorima Dachau i Mauthausen punih sedam godina (1938-1945).

Ima li osim cjelodnevnih projekcija u HKD-u festival i neke prateće programe?

- Festivalski centar bit će smješten na brodu Marina u riječkoj luci i tamo su predviđene konferencije za novinare, masterclass predavanja i paneli. U galeriji Kortil bit će otvorena izložba plakata povijesnih filmova iz kolekcije riječkog filmofila Marijana Štimca koju će postaviti publicist Veljko Krulčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:28