Kako može vila obitavati među smrtnicima? Mističnost filma upravo je u tome što to ne objašnjava

Undine

njem-franc. romant. drama, 2020., režija: Christian Petzold, neovisna kina diljem Hrvatske

Njemački redatelj Christian Petzold sustavno se bavi preradama poznatih predložaka, i što su udaljenije od originala, to su zanimljivije. Tako je "Feniks" bio prilično nategnuta verzija "Vrtoglavice", no zato je "Jerichow" ponudio nešto novo u brojnim inačicama kultnog romana Jamesa M. Caina "Poštar vijek zvoni dvaput".

Predzadnji film "Tranzit" premjestio je antifašistički roman Anne Seghers u blisku budućnost i to nije loše funkcioniralo, a "Undine" je poseban slučaj. Legendarnom vodenom vilom koja se pretvara u ženu ako se u nju zaljubi smrtnik (no jao njemu ako je prevari) već se bavio Neil Jordan u suvremenoj bajci "Ondine", no napravio je katastrofalnu grešku kad je pokušao prizemljiti bajku i ispreplesti je sa socijalnim konotacijama.

Tako nešto Petzolda ne zanima, njegova Undine (Paula Beer nagrađena je za tu ulogu na Berlinaleu) samosvojna je mlada povjesničarka koja radi za berlinsku stambenu administraciju kao kustos i upravo je raskinula s jednim ljubavnikom kojemu se ne piše dobro, no tada je privuče naočiti ronilac Christoph (Franz Rogowski iz "Skrivenog života" Terrencea Malicka; i on i Paula Beer glumili su u "Tranzitu"), jer i njega privlače tajnovite dubine.

Njihova romansa počinje pokraj akvarija koji se upravo rasprsnuo, što je simbolična zgoda, jedna od mnogih koje će uslijediti. Kako može vila obitavati među smrtnicima? To se posebno ne objašnjava i u tome je privlačnost i mističnost filma. U trenutku kad pomisli da ju je izgubio, ona se Christophu javlja kao utvara, no vjerojatno nikad neće doznati je li u tome bio bar djelić stvarnosti.

Zanimljiv i krajnje neobičan film, koji ne doseže slojevitost "Tranzita", ali je vrijedan prilog ovogodišnjem kinorepertoaru.

Blues utorock session

Zagreb, Hard Place, Hrvatske bratske zajednice 4, 20 - 22 h; ulaz slobodan

Tomislav Goluban na zanimljiv način spaja blues s hrvatskom tradicionalnom glazbom, nastupao je u dvadesetak različitih zemalja Europe i u Americi, četverostruki je dobitnik nagrade Porin, a dosad je objavio 11 studijskih albuma. Večeras s gostima nastupa u klubu Hard Place, a svi ljubitelji dobre blues svirke mogu se pridružiti sessionu. Početak je točno u 20 sati.

Blues utorock session

Jutarnji Grafika

Protreseni MUO

Zagreb, MUO, Trg Republike Hrvatske 10, Otvara se danas, a traje do 24. 1. 2021.

Sudbina i stradanje grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt, omeđenih dvama zagrebačkim potresima 1880. i 2020. godine, tema je obljetničke izložbe Muzeja za umjetnost i obrt, znakovitog naziva "Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. - 2020", koja se otvara danas. Izložba je posvećena 140. obljetnici djelovanja, a predstavit će nepoznatu povijest zagrebačkih muzeja, značajne hrvatske umjetnike i arhitekte te brojne druge kulturno-povijesne zanimljivosti. Kroz više tematskih cjelina predočit će se povijest muzeja, kronologija uspostave muzejskih zbirki, povijest gradnje i korištenja današnje zgrade te povijesne okolnosti koje su dovele do formiranja danas značajnih institucija, poput Moderne galerije, Etnografskog muzeja i Tehničkog muzeja, čiji su počeci neraskidivo vezani uz MUO. Izložba se može razgledati od 24. siječnja.

Komorni orkestar i Puhački kvintet

Split, HNK, Trg Gaje Bulata 1, 18 h; ulaznica 40/60/80 kn

Komorni orkestar i Puhački kvintet HNK Split na velikoj će sceni danas, s početkom u 18 sati, pod ravnanjem maestra Jure Bučevića, izvesti koncert nazvan Čežnja. Kao solisti nastupit će violinisti Valter Lovričević i Barbara Udovčić, a na programu su komorna djela Albinonija, J. S. Bacha, Haydna i Boycea iz 18. stoljeća te skladba "Čežnja za gudački orkestar" Pavla Dešpalja iz 1995.

Izložba Željka Kipkea

Jutarnji Grafika

Magnetic Sounds

Zagreb, MSU, Avenija Dubrovnik 17, Službenog otvorenja nema; traje do 17. 1. 2021.

Od danas se u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti Black Box može pogledati izložba Željka Kipkea "Magnetic Sounds". Svoj naziv duguje istoimenom najnovijem Kipkeovu filmu koji je, pak, potaknut obilježavanjem 100. obljetnice literarnog djela "Les Champs magnétiques" (Magnetska polja) koje su 1920. godine potpisali nadrealisti André Breton i Philippe Soupault.