FILMSKI BIZNIS

KOJE SE INOZEMNE PRODUKCIJE SNIMAJU U HRVATSKOJ? Nakon Hollywooda stiže i Bollywood

 Nikša Duper / Dubrovacki vjesnik / CROPIX
Kad bismo nastavili ovim tempom za naredne tri godine stigli bismo do 800 miljuna kuna izvoza filmskih usluga

U Hrvatskoj se posljednje tri godine zahuktava jedna posebna “filmska” priča: zahvaljujući sustavu poticaja, u prvih osam mjeseci ove godine prijavljeno je devet stranih produkcija koje će za snimanje svojih tv serija na lokacijama u Hrvatskoj ostaviti gotovo 90 milijuna kuna!

U prošloj godini, strane su produkcije na našim lokacijama potrošile gotovo 60 milijuna kuna. Snimanje jednog filma ili tv serije, poznato je, u prosjeku angažira dvjestotinjak ljudi. Osim autora, glumaca i statista, te snimatelja, majstora scene, dizajnera rasvjete, različitih scenskih tehničara, osvjetljivača, kostimografa, šminkera, frizera i asistenata, produkcije zapošljavaju i lokalne pomoćne radnike, mikromane, desetke vozača, rekvizitere, dekoratere, garderobijere, pa na koncu i usluge cateringa i smještaja za brojnu filmsku družinu.

Budući da se najčešće snima, osim u Zagrebu, na lokacijama u Istri, Gorskom kotaru, Lici i ponajviše u Dalmaciji i na otocima, međunarodne produkcije milijune kuna potroše na tim područjima za upošljavanje domaćih djelatnika, ali neposrednu korist imaju i druge gospodarske grane, kao što su turizam, ugostiteljstvo, građevina i promet.

U prosjeku, na svakih stotinu zaposlenih u filmskoj industriji dolazi još dvjesto do tristo zaposlenih u drugim industrijama.

Brojke su vrlo konkretne. Primjerice, produkcija dansko-švedskog filma “Itsi Bitsi”, koji je sniman u Hrvatskoj na lokacijama od Splita, Zadra, Paga, Velebita, Rijeke, Opatije, Motovuna do Zagreba, u Hrvatskoj je potrošila više od 9,5 milijuna kuna, od čega je isplaćeni poticaj iznosio 1,6 milijuna kuna.

Igre prijestolja

Dakako, najveći rekorder u potrošnji je američka produkcija serije “Igra prijestolja”, najgledanije serije u povijesti HBO-a, koja je za snimanje 4. sezone u Dubrovniku, Splitu i Klisu potrošila 38,3 milijuna kuna, a za to su od Hrvatske dobili poticaj u iznosu 7,6 milijuna kuna. Za petu sezonu, koja se snima u Splitu, Šibeniku i Dubrovniku, “Igra prijestolja” u ovoj godini planira potrošiti čak i više od 43 milijuna kuna te zaposliti tristotinjak statista i filmskih djelatnika.

Prizor sa snimanja 'Igre prijestolja' u Dubrovniku

Mjere poticaja uvedene su 2012. godine i uključuju povrat novčanih sredstava u visini od 20 posto ukupno učinjenih troškova na teritoriju Republike Hrvatske. U prethodne dvije godine, u 2012. i 2013., prava na povrat sredstava ostvarilo je ukupno devet međunarodnih produkcija, iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švicarske, Finske, Danske i Švedske.

Spomenuti projekti potrošili su gotovo 11 milijuna eura, odnosno preko 80 milijuna kuna na hrvatske proizvode i usluge, direktno pridonoseći gospodarstvu, ali i promociji Hrvatske kao turističke destinacije. Isplaćeni iznos poticaja, odnosno povrat uloženih sredstava, iznosio je oko 15,5 milijuna kuna (nešto više od 2 milijuna eura).

210 dana snimanja

U Hrvatskoj se ove godine snimala i treća sezona francuske serije “Borgia“, zatim dječja tv serija “Božić na suncu” švedske javne televizije SVT, u režiji Anne Zackrisson, te BBC-jeva serija “Jonathan Strange & Mr Norrell” redatelja Tobyja Haynesa. Tu su i nizozemsko-hrvatski film “Full Contact” redatelja Davida Verbeeka, njemački nastavak serijala o Winnetou “Winnetouove žene” Dirka Regela, slovensko-hrvatski dokumentarac “Houston, we have a problem!” redatelja Žige Virca te švicarsko-makedonsko-irsko-hrvatska koprodukcija “ Wait for me” u režiji Mitka Panova, čije je snimanje započelo početkom listopada.

U pripremi je i indijski film “Fan” Maneesha Sharme, sa svjetski poznatim indijskim glumcem Shah Rukh Khanom u glavnoj ulozi. Snimanje filma uspješno je započelo 6. rujna u Mumbaiju, a početak snimanja u Hrvatskoj očekuje se sljedeće godine u Dubrovniku.

U 2012. godini, prijavljeni projekti snimali su u Hrvatskoj ukupno 82 dana, da bi se sljedeće godine taj broj popeo na 156, a ove godine na čak 210 dana.

Povećavanje broja dana snimanja izravno povećava i broj noćenja, posve razumljivo, što sasvim sigurno pridonosi produžetku turističke sezone jer se većina produkcija snima na proljeće i u jesen.

Decentralizacija

“Ako se prepustimo zbrajanju novca, primijetit ćemo da se godišnji prihod od izvoza filmskih usluga putem našeg modela poticaja, iz sezone u sezonu - udvostručuje. 25, 50, 100 miljuna... Kad bismo nastavili ovim tempom za naredne tri godine stigli bismo do - 800 miljuna kuna. Sto miljuna eura godišnje je velik novac za jednu hrvatsku kulturnu granu. Hoćemo li uspjeti? S jedne strane morat ćemo usavršiti zakonski model u nekim detaljima, a još važnije bit će osigurati rast tehničke baze, depoa, studijskog prostora. Ukratko: zaslužili smo proslaviti ovaj početnički uspjeh, no dolaze novi izazovi", prokomentirao je Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Ta je institucija zaslužna za guranje programa potpora koje su dovele do povratka međunarodnih produkcija u Hrvatsku.

Naime, ovdje se valja podsjetiti kako je u Hrvatskoj od 1960. do 1990. godine snimalo 145 stranih produkcija koje su za to trošile 70 milijuna dolara godišnje. Tako su snimljeni Oscarom nagrađeni filmovi poput “Sofijinog izbora” ili “Limenog bubnja” i veliki koprodukcijski serijali, kao što je “Saga o Winnetouu”, “Dvanaestorica žigosanih” i “Vjetrovi rata”.

No, napominje Hribar, vesele ga i stvari koje se ne mogu izraziti isključivo novcem. Pritom ističe decentralizaciju filmskog posla. Dubrovnik, Split, Rijeka, Šibenik, a uskoro i Zadar, Karlovac i Osijek, postaju sve više filmski gradovi.

Prvenstveno zahvaljujući sustavu poticaja i ovim gornjim brojkama, no usporedo s time začinju se i lokalne “filmske politike”, s oživljavanjem lokalnih kinematografa i otvaranjem malih filmskih poduzeća, te utemeljenjem lokalnih fondova kao što je to slučaj u Rijeci i Splitu.

Kruh i status

“Ako usporedo s biznisom uspijemo razvijati kulturnu filmsku edukaciju i ako nas školske vlasti podrže bar upola dobro kao lokalna uprava - Hrvatska bi uskoro mogla postati zemlja audiovizualne industrije i audiovizualne umjetnosti - u svakom smislu, i to će postati dnevno vidljivo svakom građaninu, putem kina, interneta i televizije, što god od nje bude u vremenu koje stiže.

Filmski poslovi koji dolaze kroz poticaje osiguravaju nam kruh i status, međunarodni ugled i samopoštovanje. S druge strane, hrvatska audiovizualna kreativnost osigurava nam, šekspirijanski rečeno, društveno zrcalo, priliku da se usredotočimo i razborito promatramo vlastitu zajednicu.

Drago mi je što u Hrvatskoj obje ove kvalitete uspijevamo razvijati, ruku pod ruku, kao dijelove iste povezane cjeline i uz znakove neprekinutog rasta”, zaključuje Hribar.

Dalmacija glumi Jeruzalem

Od visokobudžetnih televizijskih produkcija, među prijavljenim projektima u ovoj godini tu su već spomenuta 5. sezona “Igre prijestolja” te nova kriminalistička mini tv serija NBC-a/Universala pod nazivom “Dig”, koja se u rujnu snimala u Hrvatskoj.

Tvorci serije su Gideon Raff, producent proslavljene “Domovine”, i Tim Kring, jedan od tvoraca serije “Heroji”. Radnja je smještena u Jeruzalemu, gdje agent FBI-ja, istražujući ubojstvo, otkriva zavjeru staru 2000 godina. Pilot epizoda serije snimana je u Jeruzalemu početkom ljeta, ali je zbog sukoba na tom području NBC tražio novu lokaciju.

Snimanje je isprva premješteno u SAD, u Albuquerque u saveznoj državi New Mexico, te zatim u Hrvatsku, gdje se snimalo u Splitu, Trogiru, Pločama i Dubrovniku. Zbog novog razvoja situacije, redatelj je čak odlučio promijeniti scenarij tako da se dio radnje serije na koncu doista odvija u Hrvatskoj, i u njoj glumi i govori materinjim jezikom preko 15 hrvatskih glumaca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 14:26