Na Zrinjevcu održano prvo Animafestovo kino & piknik, Zagreb jedva dočekao

Nakon iznimnog uspjeha prošlogodišnjih projekcija na otvorenom, Svjetski festival animiranog filma i svoje ovogodišnje izdanje (6. – 11. lipnja) najavljuje tzv. open-air projekcijama, ali i piknicima te radionicama za najmlađe.

Prva od njih održana je u subotu 28. svibnja u srcu Zagreba, parku Zrinjevcu, koji se zahvaljujući Animafestu prometnuo u šarenu košnicu u koju je „red“ uvodio Surogat, jedna od ovogodišnjih festivalskih maskota. Od popodnevnih su sati najmlađi o filmu učili na radionicama Restarta, čiji ih je tim uveo u tajne građenja filmske priče, a navečer je prikazan lanjski dobitnik Animafestove nagrade publike, Pjesma mora Tomma Moorea.

Dozvoli li vrijeme, novo izdanje Animafestovog piknik-kina zbit će se danas, u nedjelju, a program opet traje od popodneva do večeri. Radionice za djecu nastavljaju se u terminima od 17 i 19 sati, a u 21.30 na veliko platno Zrinjevca izaći će jedini hrvatski oskarovac, Surogat Dušana Vukotića.

Program će publiku vratiti i u same začetke hrvatske animacije, filmom koji je obilježio nastanak danas čuvene Zagrebačke škole crtanog filma, Velikim mitingom Waltera i Norberta Neugebauera iz 1951, a bit će prikazana i tri za Oscar nominirana ostvarenja hrvatske animacije – Tup-tup Nedeljka Dragića,Lutka snova Boba Godfreya i Zlatka Grgića te Igra Dušana Vukotića. Hrvatski oskarovci ujedno su i najava jednog od niza iznimno atraktivnih programskih blokova ovogodišnjeg Animafesta, onog posvećenog utjecaju Oscara na animaciju.

U slučaju kiše projekcije se odgađaju, no Animafest publici open-air rendez-vous zakazuje već idućeg vikenda, u subotu 4. i nedjelju 5. lipnja, u parku Ribnjak. Tamo će 4. lipnja moći besplatno pogledati dobitnika lanjskog Grand Prixa za dugometražni film, Dječak i svijet Alea Abreua, a 5. lipnja izbor izklasika nagrađenih Akademijinim kipićem.

Bit će to Divljina Wendy Tilby i Amande Forbis iz 2011, zatim Ryan, film lanjskog Animafestova žirijevca Chrisa Landretha iz 2004, inspirativni klasik Čovjek koji je sadio drveće Frédérica Backa iz 1987, Otac i kći Michaela Dudoka de Wita iz 2000, Svako dijete Eugenea Fedorenka iz 1979. i Danski pjesnikTorill Kove iz 2006.