Najvažniji španjolski režiser Francove ere predstavlja svoj rad u Rijeci i Zagrebu

Ovog tjedna, u Rijeci i Zagrebu svoj će rad predstaviti jedan od najistaknutijih filmaša koji su posjetili Hrvatsku posljednjih godina. Víctor Erice - redatelj kultnog “Duha košnice” i najistaknutiji španjolski režiser epohe prije “movide” - gostovat će u Hrvatskoj u okviru programa 11. Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma.

Filmske mutacije: festival nevidljivog filma smjesa su festivala i kustoskog projekta koji već jedanaestu godinu vodi filmska teoretičarka i kustosica Tanja Vrvilo. Koncept je festivala taj da kombinira suvremene i klasične filmove koji su uzajamno povezani ili srodni, te da iscrpno predstavlja slavne filmske autore, od Claire Denis, Abela Ferrare do Sejuna Suzukija. Festival je često u Hrvatsku dovodio i ugledne redatelje - poput Portugalca Pedra Coste - a još češće kritičare.

Ove godine, gost Mutacije bit će Víctor Erice (1940), najistaknutiji modernist španjolskog filma te najvažniji španjolski režiser Francove ere, kultni redatelj oko kojeg je to više izrasla koprena tajnovitosti što je u gotovo 35 godina karijere snimio samo dva igrana filma i jedan dugi dokumentarac. Erice će predstaviti svoj rad u riječkom Art-kinu Croatia danas, a sutra i u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Ključni film

Rođen 1940. u San Sebastianu, Erice je tijekom studija ekonomije počeo kao filmski kritičar. U španjolsku je kinematografiju ušao početkom 70-ih, u vrijeme kad je ona opustošena dugom Francovom vladavinom, najvažniji su režiseri u francuskoj ili latinoameričkoj emigraciji, a još je uvijek jaka cenzura. U tom kontekstu, Erice 1973. snima svoj ključni film “Duh košnice” koji je u više izbora uvrštavan među najvažnije filmove 20. stoljeća.

Ambijentiran u Kastilju 1940., film se bavi odrastanjem djevojčice tijekom prvih godina frankističke vlasti, a socijalna opservacija i elegični lirizam u filmu se kombiniraju s fantastičnim: film je izvorno napisan po narudžbi kao horor na temu Frankensteina, a djevojčica - junakinja filma pod dojmom je projekcije Whaleovog “Frankensteina” u seoskom kinu. Sam naslov filma preuzet je iz knjige belgijskog nobelovca Mauricea de Maeterlincka koji je pisao o pčelama i pčelarstvu - upravo kao i otac djevojčice u filmu, koji piše studiju u košnicama.

Ericeov film je bio bomba. Dočekan je kao znak buđenja kinematografije u zadnjim godinama frankizma, a Erice svrstavan pod ruku s tadašnjim velikanima modernizma. Međutim, Erice nije bio osobito produktivan: snimio je samo još jedan igrani film deset godina kasnije, a i taj film “Sur” (1983) bio je polovica izvorno zamišljene cjeline. Snimio je i dokumentarac “Sunce dunje” (El sol de membrillo) o španjolskom hiperrealističkom slikaru Antoniju Lopezu Garciji, te dva kratka filma. Unatoč malom opusu, utjecao je na niz svjetskih filmaša od Kiarostamija, Malicka Kaplanoglua, do Guillerma Del Tora čiji je “Panov labirint” u ponečemu posveta “Duhu košnice”.

Dijalog

Filmske mutacije prikazuju kompletan (neveliki) Ericeov opus te ga stavljaju u dijalog s režiserima koji su bili Ericeovi poštovatelji. Tako će biti prikazan dokumentarac temeljen na korespondenciji Ericea i Kiarostamija, kao i TV emisija kojoj je američki “indie” režiser Monte Hellman “Duh košnice” odabrao za najdraži film. Preko te kopče Vrvilo nas vodi do Hellmana - bitnom nezavisnog redatelja 70-ih - kojem će na Mutacijama biti prikazana dva filma. Jedan je od njih kultni road movie iz 1971. “Two Lane Blacktop”.

Uz Ericea i Hellmana, Filmske mutacije predstavljaju i Zaboravljeni albanski film, selekciju albanskih filmova iz razdoblja 70-ih, uz jaku reprezentaciju gostiju koju predvodi uvaženi filmaš Fatmir Koci.

Zagrebačka i riječka publika će također moći čuti i predavanja Brada Stevensa, istaknutog britanskog filmskog kritičara i kolumnista Sight & Sounda koji je napisao i knjige-studije o Hellmanu i Abelu Ferrari.