Netflixov novi dokumentarac donosi detalje o posljednjim danima života dive Marilyn Monroe

Kroz glavu prođe mnogo asocijacija na spomen imena Marylin Monroe. Najveći seks simbol 50-ih godina prošlog stoljeća neki pamte po turbulentnim brakovima, ljubavnom odnosu s američkim predsjednikom J. F. Kennedyjem i tragičnoj smrti, ali neosporno je da je Marylin ostala zapamćena kao talentirana glumica koja je obilježila 20. stoljeće.

Njen je život tragično završio 1962. od posljedica predoziranja sa samo 36 godina, a streaming platforma Netflix 27. travnja predstavit će dokumentarac "The Mystery of Marilyn Monroe: The Unheard Tapes" iz kojeg ćemo po prvi puta saznati kako je glumica provodila svoje posljednje dane.

Naime, u dokumentarcu će se pojaviti rekonstruirani događaji kroz dosad neobjavljene snimke ljudi s kojima je Marylin bila bliska pa će tako o njenom privatnom životu govoriti menadžer holivudske elite John Huston.

Djelo je to redateljice Emme Cooper, a sudeći prema traileru, u fokusu će biti suđenje iz 1982. godine - 20 godina nakon njezine smrti - kada su vlasti ponovno odlučile otvoriti slučaj.

Razlog tome je što su se 70-ih godina pojavile sumnje da je Marylina smrt ubojstvo, a ne samoubojstvo te je zbog tih tvrdnji okružni tužitelj Los Angelesa John Van de Kamp proveo posljednju istragu. Ipak zaključili su da nema nikakvih novih dokaza da je ubijena, a mrtvozornik je potvrdio da je riječ o samoubojstvu s obzirom na njenu sklonost promjenama raspoloženja i suicidalnim idejama, a slučajno predoziranje je isključeno zbog velike količine opijata koje je unijela u svoje tijelo neposredno prije smrti.

Nije neobično da njena priča fascinira mnoge jer je Marylin Monroe od jedne obične djevojke gotovo preko noći postala ikona stila, glamura i ljepote, a njen privatni život bio je pun skandala posebno kada govorimo o ljubavnim odnosima.

Rođena pod imenom Norma Jae Mortenson 1. lipnja 1926. godine, Marylin je imala teško djetinjstvo. Svog pravog oca nikada nije upoznala, neko je vrijeme živjela u udomiteljskim obiteljima, a sa samo osam godina saznala je da joj majka boluje od paranoidne shizofrenije.

Marilyn Monroe

Shutterstock

U 22. godini upoznaje fotografa Davida Conovera i tako počinje njena karijera u modelingu. Kasnije potpisuje ugovor za jednu modnu agenciju i tada boji kosu u prepoznatljivu platinasto plavu boju da bi dobivala više gaža, a pozirala je uglavnom za muške i ženske časopise.

Kasnije je provela šest mjeseci učeći glumu, pjevanje i ples u filmskoj produkcijskoj kući 20th Century Fox što joj je donijelo i prve bitnije uloge u "Opasnim godinama" (1947.) i "Scudda Hoo! Scudda Hay!" (1948). Vrhunac karijere ostvarila je 50-ih godina s filmom "Niagara" (1953.), gdje je glumila fatalnu ženu koja planira ubojstvo svog muža, što je u tadašnje vrijeme pokrenulo kontroverze u medijima.

Pozornost je privukla iste godine na dodjeli nagrada Photoplay noseći haljinu koja "previše otkriva", a dodijeljena joj je nagrada za najbrže rastuću zvijezdu u usponu. Glumica je iza sebe imala tri braka, a najturbulentniji je bio s poznatim igračem bejzbola Joe Di Maggiom.

Njihova je veza od početka bila nestabilna, a njegova ljubomora i miješanje u njen posao na kraju su doveli do kraha braka. Kasnije se udala za pisca scenarija Arthura Millera, a tada je njena borba s ovisnošću o antidepresivima i drugim opijatima bila na vrhuncu, što je prethodilo izvanmaterničnoj trudnoći i pobačaju koji je dodatno narušio njeno psihično zdravlje.

Privatni su se problemi odrazili i na njenu profesionalnu karijeru pa je nakon filma "Neki to vole vruće" (1959.) često izbivala sa seta pa je produkcija bila prisiljena odgađati snimanje filma "Volimo se" (1960.), koji je nakon objavljivanja bio neuspješan.

To je označilo početak kraja njene glumačke karijere, ali je za svog života svojim radom uspjela ostaviti neizbrisiv trag. Neki će možda reći da je Marylin bila samo nestabilna depresivna žena koja se borila s poremećajem u prehrani, psihološkim zdravljem, depresijom i ovisnošću, ali prije svega bila je umjetnica i ikona kulture koja je obilježila jednu eru.

Tako ju je Američki filmski institut proglasio šestom najvećom ženskom legendom u povijesti američkog filma, a osvojila je tri Zlatna globusa i bila nominirana za dobitnicu BAFTA nagrade za najbolju stranu glumicu.