I prije nego što je objavljena, knjiga Davida Granna “Ubojice cvjetnog mjeseca” pobudila je pažnju filmaša. Dosta neobično, jer se odigrava prvih desetljeća prošlog stoljeća, u pitanju nije roman, nego non-fiction knjiga u kojoj je opisano kako su bijelci pokušali osporiti činjenicu da su Osage Indijanci zahvaljujući tome što je na njihovu posjedu otkrivena nafta postali najbogatiji Amerikanci. Bila je to svojevrsna ironija sudbine, njima je prvo oduzeta zemlja koja je tko zna otkad bila njihova, zauzvrat su dobili naizgled bezvrijedni krš, no kad se ispostavilo da je taj krcat naftom, sve se promijenilo. To, dakako, nisu mogli otrpjeti lokalni bjelački tajkuni, pa su Indijanci jedan za drugim počeli stradavati u najnevjerojatnijim okolnostima. Za slučaj se zainteresirao i tek osnovani FBI, i to mu je bila prva afera na kojoj je izgradio svoju reputaciju saveznog čuvara reda i zakona, čak važnijeg od policije.
Prava za Grannovu knjigu - koju je magazin Time svrstao među deset najboljih izdanja godine - uspjeli su izboriti nakon dugotrajnog natezanja kao distributeri streaming platforma Apple+ i holivudski “major” Paramount, te kao producenti kompanije Sikelia Productions i Appian Way Productions: prva je pripadala čuvenom glumcu i redatelju Robertu De Niru, a druga ne manje čuvenom glumcu i producentu Leonardu DiCapriju. Kad je Scorsese počeo pisati scenarij s Ericom Rothom, situacija nije slutila na dobro. Naime, redateljev prethodni film “Irac” trajao je dulje od tri sata, a kako su “Ubojice cvjetnog mjeseca” bile pozamašna knjiga, ovaj nije mogao biti nimalo kraći. Radnja se odigrava dvadesetih godina prošlog stoljeća u Oklahomi, gdje se malo tko zanima za čudne smrti Osage Indijanaca. Jedna žena se navodno ubila, iako sve upućuje na to da je netko drugi rukovao oružjem. Drugi muškarac stradao je u eksploziji koja je bila tako snažna da su u okolici na kućama popucali svi prozori. U takvu sredinu dolazi oportunistički Ernest Burkhardt (DiCaprio), veteran 1. svjetskog rata, koga je pozvao njegov ujak William “King” Hale (De Niro), jer mu treba naivni izvršitelj njegovih mračnih zamisli. Za početak, Ernest će se oženiti Indijankom Mollie Kyle (Lily Gladstone) i tako se domoći lijepog i bogatog posjeda. Njegova supruga nije baš naivna, ali ne može vjerovati da je njezin novi muž tako dvoličan, pogotovo što su se u braku rodila djeca. Ernest, međutim, radi sve što mu ujak kaže, pa tako počinje trovati Mollie, trudeći se da to nitko ne primijeti.
Nije baš da nikome nisu upale u oči tolike smrti Indijanaca, i to upravo onih kojima su zavještani milijuni dolara. U Washington, u ured za indijanska pitanja, poslali su svoga predstavnika, ali taj je ubijen prije nego što je mogao razgovarati s nekim mjerodavnim. Ipak, novoosnovani Federalni biro za informacije poslao je u Oklahomu bivšeg teksaškog rendžera Toma Whitea, kojeg King i Ernest uporno izbjegavaju, ali taj lako procijeni kad je nepoželjan, pogotovo za tipove koje je odmah procijenio kao muljatore. Naposljetku sve će ovisiti o Ernestovoj savjesti, hoće li žrtvovati svoju ženu zbog ujakove pohlepe ili će ipak djelovati u zadnji čas na strani pravde.
Film je imao premijeru u Cannesu izvan konkurencije, ispraćen je devetominutnim ovacijama, a reputacija njegovih sudionika dovoljan je jamac da će jako dobro proći u kinima.