Umjetnički ravnatelj Pula film festivala, Zlatko Vidačković, prošlog je tjedna četvrti put odabran na taj položaj.
No, njegovo imenovanje nije izazvalo opće oduševljenje: protiv njega su se odmah nakon ponovnog imenovanja pobunili članovi Hrvatskog društva filmskih redatelja. U pismu koje su objavili stoji kako već neko vrijeme upozoravaju na “neusklađenost načina vođenja festivala u Puli s potrebama i ciljevima nacionalne filmske proizvodnje.
Festival u Puli nikako ne ostvaruje dvije vrlo bitne uloge: da bude mjesto okupljanja hrvatskih filmskih profesionalaca, mjesto dijaloga o stanju hrvatske kinematografije, te da neupitno služi plasmanu hrvatskoga filma na europsko i svjetsko tržište. Dosadašnja vodstva festivala nisu pokazala dovoljno znanja a niti volje za ostvarivanje navedenih temeljnih zadaća”. Najavili su i kako do daljnjega neće sudjelovati u Festivalskom vijeću, gdje DHFR ima predstavnika.
Kolegijalna atmosfera
Sve to Vidačkovića nije pretjerano uznemirilo. Kaže kako je kao umjetnički ravnatelj uvijek dobro surađivao s tim društvom: još od kada je prije deset godina s predsjednikom Arsenom Antonom Ostojićem dogovorio uključivanje manjinskih koprodukcija u glavni program s tri posebne nagrade. Imao je dobru suradnju i s donedavnim predsjednikom Danilom Šerbedžijom, a Festival je prihvatio njihove prijedloge, od talent campusa i industrijskog međunarodnog programa, do ukidanja svih nagrada i žirija osim onih za hrvatski dugi igrani film i udvostručenja broja noćenja za ekipe hrvatskih filmova.
- Promjenom na čelu Društva došlo je po mom reizboru do pisma nakon čije objave sam se obratio Društvu i pozvao na dijalog, navodeći da sam otvoren za sve principijelne i konstruktivne prijedloge, a možemo komunicirati i izravno, ne samo unutar Festivalskog vijeća. Sastanak s vodstvom društva protekao je u kolegijalnoj atmosferi, a njihova očekivanja su vezana za jačanje industrijskog segmenta Festivala.
Oni očekuju da Pulski filmski festival bude mjesto okupljanja hrvatskih filmskih profesionalaca (ne samo onih koji imaju film u programu te godine) i mjesto dijaloga o stanju hrvatske kinematografije te da služi plasmanu hrvatskoga filma na europsko i svjetsko tržište - kaže Vidačković i dodaje kako je upravo to razrađeno u 15 od 30 stranica njegove programske koncepcije s kojom je i izabran na javnom natječaju i koja će biti predstavljena Festivalskom vijeću.
- DHFR i ja po pitanju industrijskog segmenta Pule težimo istim ciljevima i ja ću se potruditi da ih tijekom svog mandata ostvarim. U tom procesu Festival želi komunicirati i surađivati s udrugama filmskih umjetnika za dobrobit hrvatske kinematografije, ne samo s DHFR, nego i drugim dvjema predstavljenim u Festivalskom vijeću, Hrvatskim društvom filmskih djelatnika i Hrvatskom udrugom producenata - dodaje Vidačković.
Iza njega su četiri mandata na čelu festivala i puno je toga napravljeno, kaže. Pitamo ga što mu je najveće postignuće - kratko razmišlja pa kaže da je to svakako činjenica da se u deset godina njegova mandata, a to je bilo u razdoblju od 2004. do 2014. godine, povećao broj gledatelja. Sa 18 tisuća je došao do 78 tisuća, čime je Festival, tvrdi Vidačković, postao najposjećenija kulturna manifestacija u Hrvatskoj.
- Britanski Guardian objavio je da je Pula “jedan od tri najspektakularnija open-air festivala u Europi”. Joel Chapron, programski savjetnik Festivala u Cannesu, 2013. godine izjavio je da je “Pula najprestižniji i najposjećeniji nacionalni filmski festival u svijetu”. Ostvaren je dugoročan stabilan razvoj festivala u svim segmentima, filmski program produljen je na 15 dana, uvedeni su programi manjinskih koprodukcija, filmovi u nastanku i programi hrvatskog i europskog kratkog igranog filma.
Međunarodni program gostovao je u Zagreb, Rijeci, Dubrovniku i Splitu, a Pulu su između ostalih posjetili glumci Greta Scacchi, Christopher Lee i Ralph Fiennes te redatelj James Ivory, kao i brojni međunarodni selektori od Cannesa i Berlina do Venecije i Palm Springsa - nabraja Vidačković i dodaje kako smatra da je kruna tog napretka stigla 2013. kada je festival ušao u program MEDIA Europske unije.
Nastavlja kako smatra da je njegova inkluzivna programska politika značajno utjecala na razvoj nezavisnog filma, koji je doveo do udvostručenja hrvatske igranofilmske produkcije, jer su brojni nezavisni filmovi nakon uvrštenja u program Pule dobili financijsku potporu.
Noviteti
- U prvoj godini novog mandata 2017. godine uveo sam nekoliko programskih noviteta, od popularnog programa za mlade Kino uz more u kojem se filmovi gledaju iz ležaljke na plaži Ambrela, programa domaćih dramskih serija i dokumentarnih serijala, do arhivskog programa najstarijih koprodukcija snimanih u Hrvatskoj, dok smo u drugoj godini pokrenuli program stranih dramskih serija s hrvatskim lokacijama ili glumcima, dokumentarnih filmova iz povijesti kinematografije, Pulsku festivalsku akademiju u partnerstvu s vodećim filmskim akademijama iz regije te Pulski Matchmaking Forum kao začetak našeg filmskog sajma - nastavlja Vidačković.
Ciljevi
Pulski filmski festival u budućnosti vidi kao ključno mjesto za predstavljanje, promociju i valorizaciju godišnje produkcije hrvatskih igranih filmova, a u kontekstu europske kinematografije. Za njega nema dileme da su ključni ciljevi povećanje gledanosti hrvatskih filmova u Areni i njihova popularizacija u cilju veće gledanosti i nakon Festivala (kino, VOD, TV), kao i pretvaranje Pule u glavno mjesto međunarodne promocije hrvatske kinematografije.
Ne smije se zanemariti ni razvoj industrijsko-mrežnog programa kao ključnog godišnjeg okupljanja hrvatske i inozemne audiovizualne industrije i fondova, afirmiranje Hrvatske kao filmske lokacije te hrvatskih filmskih umjetnika i djelatnika kao potencijalnih sudionika inozemnih filmskih projekata, etabliranje Pulske festivalske akademije kao vodećeg filmskog talent campusa u Hrvatskoj i konačno razvoj filmske kulture i svijesti o filmskoj umjetnosti kao dijelu nacionalnog kulturnog korpusa, kroz jačanje visokokvalitetnih filmskih programa i radionica za sve generacije.
- U Pulu dovodimo brojne festivalske selektore i predstavnike filmskih fondova i centara na zadnja tri dana, kada su i dodatne projekcije hrvatskih filmova, a održat ćemo i koprodukcijski sajam, spajanje knjiga i filma, te predstavljanje projekata u nastajanju. Pokrećemo festivalski meeting point, mjesto okupljanja za akreditirane na kojem bi se svake večeri nakon projekcije hrvatskog filma okupljali hrvatski i strani filmski profesionalci, te u ležernoj atmosferi bez preglasne glazbe neformalno razgovarali i dogovarali, kao što je to nekad bila terasa hotela Rivijera. Pulski filmski festival pod mojim umjetničkim vodstvom spreman je na nove izazove i sigurno idemo dalje, bez straha od promjena - zaključuje Vidačković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....