RIJEŠEN JE MISTERIJ

Otkrivamo zašto na HTV-u povodom Bulajićeve smrti nije emitirana ‘Bitka na Neretvi‘

Bitka na Neretvi

 Producteurs Yugoslaves Associes-igor Film - Album/Album/Profimedia/Producteurs Yugoslaves Associes-igor Film - Album/album/profimedia
Nije bila stvar u ‘dobroj volji‘ HTV-ovaca nego u tome da su prije prikazivanja morali ‘srediti‘ autorska prava s Jadran filmom.

U četvrtak 11. travnja, devet dana nakon smrti Veljka Bulajića, HTV2 će u sjećanje na velikog redatelja prikazati restauriranu ‘Bitku na Neretvi‘, jugoslavensko-talijansko-američko-njemački hit film. Zašto im je toliko trebalo, pitaju se televizijski gledatelji koji su na dan Bulajićeve smrti uzalud na programu javne televizije očekivali neki njegov film. No, kako neslužbeno doznajemo, nije bila stvar u ‘dobroj volji‘ HTV-ovaca nego u tome da su prije prikazivanja morali ‘srediti‘ autorska prava s Jadran filmom.

Bulajićev film iz 1969. godine, kojeg je tijekom jednog od posljednjih prikazivanja na HRT-u, u prosincu 2009. gledalo čak 16 posto publike, prati partizane koji su se našli u njemačkom okruženju u dolini Neretve, odnosno priču koja se zbivala početkom 1943. godine kada su jedanaest njemačkih i talijanskih divizija, jedan ustaški zdrug i 18.500 četnika Draže Mihajlovića počeli su s provođenjem plana ‘Weiss 1‘ kako bi uništili partizanske jedinice. Pritisnuti nadmoćnijim neprijateljem partizani su se s Vrhovnim štabom i 4.500 ranjenika i tifusara našli opkoljeni u dolini Neretve. Ostao je samo jedan most na čijoj su drugoj strani čekale jake četničke snage pripremajući se za masakr ranjenih boraca, tifusara i naroda. Tito je naredo rušenje mosta, pa iznenađeni neprijatelj prebacuje svoje snage na sjever predviđajući da će partizani tamo pokušati proboj iz obruča. Međutim, u toku samo jedne noći partizani pokraj srušenog grade improvizirani most i prebacuju se na drugu stranu Neretve, a u odlučujućem obračunu četničke snage doživljavaju definitivni vojnički i politički poraz u II. svjetskom ratu...

Film spada među najgledanije ratne filmove u povijesti svjetske kinematografije, a 1969. je bio nominiran i za Oscar. U filmu glume Yul Brynner, Orson Welles, Silva Košćina, Sergej Bondarčuk, Franco Nero, Hardy Krüger, Curd Jürgens, Milena Dravić, Boris Dvornik, Fabijan Šovagović, Bata Živojinović, Anthony Dawson, Lojze Razman, Ljubiša Samardžić...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2024 23:21