Poljski ministar film poznate redateljice usporedio je s nacističkom propagandom. Njezina su obitelj Židovi

Europska filmska akademija objavila je otvoreno pismo u kojem staju u podršku vlastite članice, ugledna poljske filmske redateljice Agnieszke Holland. Europska akademija osudila je javni istup poljskog ministra pravosuđa Zbigniewa Ziobroa koji je Agnieszku Holland i njen novi film "Zelena granica" usporedio s – nacističkom propagandom.

Ziobro- koji je na funkciji ministra pravosuđa kao član vladajuće konzervativne stranke PIS- izjavio je početkom prošlog tjedna na Twitteru (X) kako su "u Trećem Reichu Nijemci su proizvodili propagandne filmove u kojima su Poljake prikazivali kao razbojnike i ubojice. Danas za to imaju Agnieszku Holland." Ziobro je tom Twitter objavom komentirao uspjeh filma Agnieszke Holland "Zelena granica" koji je početkom rujna na filmskom festivalu u Veneciji dobio Veliko priznanje žirija i još šest neslužbenih nagrada.

Film "Zelena granica" zbiva se u prašumskom pograničnom području između Bjelorusije i Poljske. Kad je vlast bjeloruskog autokrata Lukašenka odlučila iskoristiti izbjeglički val da poljulja Europsku uniju, na poljskoj se "zelenoj granici" našlo na tisuća srednjoazijskih migranata. Film prati njihove sudbine i ponašanje poljskih pograničnih službi. U filmu se komentira i poljska migracijska politika, pa i ona Ziobrova. Ziobro je na Twitteru revoltirano komentirao film premda ga nije bio u prilici vidjeti.

Objava poljskog ministra pravosuđa to je neumjesnija što Holland potječe iz obiteljski žrtava nacizma. Židovskog je podrijetla, djed joj je stradao u holokaustu, a otac bio oficir za vezu u antifašističkom varšavskom ustanku.

Na X-objavu poljskog ministra prvo je reagiralo poljsko društvo filmskih radnika. Predsjednik društva Jacek Bromski usporedio je Ziobroa s Putinom: "želio bih vas upoznati da se nijedan američki političar nije usudio kritički reagirati na izrazito antiamerički film Olivera Stonea "Vod smrti" da čak ni Putin nije u ovom tonu komentirao filmove Zvjaginceva, koji su vrlo kritični prema Rusima, pošto se vjerojatno nisu htjeli osramotiti". Bromski je Ziobrou nadodao kako "kad je riječ o diskreditaciji Poljske u očima međunarodnog javnog mnijenja, nitko u povijesti naše demokratske domovine nije postigao toliko kao vi."

Zbigniew Ziobro doista jest kontroverzna politička figura i jedan od političara zbog kojih ponajviše tinja zavada između poljske vlade i Europske Unije. Ministar pravosuđa prvi je put postao 2005., a na toj je funkciji u sadašnjem, drugom mandatu od 2019. Tijekom prvog mandata sproveo je kontroverznu izmjenu zakona po kojoj je objedinio funkciju ministra pravosuđa i javnog tužitelja. Ziobro je kreator i arhitekt reforme pravosuđa zbog koje se Varšava zavadila s Briselom, jer je smisao zahvata bio da se suci i sudstvo snažnije podvrgnu izvršnoj vlasti. Ziobro se našao u središtu afere kad se ispostavilo da je koordinirao internetsko difamiranje sudaca i pravnika koji su se glasno protivili reformi. Ziobro – koji je jedan od utemeljitelja i ideologa PIS-a- istodobno je kod konzervativne poljske javnosti i popularan, jer se s razlogom ili ne predstavlja kao bespoštedni borac protiv korupcije.

Ovo nije prvi slučaj da se vladajuća poljska stranka PIS i njeni lideri svađaju s filmašima. Godine 2014. istu je sudbinu doživio režiser Pawel Pawlikowski i njegov film "Ida" koji dijelom tematizira poljski antisemitizam. Nakon što je 2014/15 film osvojio nagradu Europske akademije i Oscara, prikazan je na poljskoj televiziji, ali uz interpretativni uvod tijekom kojeg su stručnjaci objasnili što je sve u filmu sporno. Godine 2018. još je veću uzbunu izazvao film "Kler" Wojciecha Smarzowskog koji tematizira korupciju, karijerizam i društvenu moć poljskog svećenstva. Film je, međutim, bio enormni hit, iza njega su stali poljski filmski profesionalci, a na nacionalnom festivalu u Gdinji dobio je sve glavne nagrade.

Slično se događa i s Agnieszkom Holland. Iza nje su stali brojni kolege, a Europska akademija (EFA) obznanila je da je "zatečena osobnim neprijateljstvom i prijetnjama poljskog ministra".

Agnieszka Holland (1948) danas je vjerojatno najpoznatija europska i poljska redateljica, impresivna profesionalka s karijerom u poljskoj i američkoj kinematografiji, u filmu i na televiziji. Studirala je na praškoj FAMU u klasi s našim redateljem Rajkom Grlićem. Afirmirala se još u komunizmu, kad je 1979. debitantskim filmom "Provincijski glumci" osvojila nagradu kritike u Cannesu. S obzirom koliko je danas poljski konzervativci mrze, zanimljivo je da joj je jedan od najvećih ranih hitova bio "Ubijte svećenika", biografski film o svećeniku Piotru Popiełuszku kojeg su 1984. ubili agenti poljske tajne službe. Osim u Poljskoj, Holland je kino-filmove snimala i u Britaniji i Francuskoj. Impozantan je i njen televizijski opus. Režirala je epizode "Žice", "Kuće od karata" i "Killing", a David Simon ju je odabrao da 2010. režira pilot i prve epizode serije "Treme". Godine 2013. snimila je u Češkoj mini-seriju "Gorući grm" o Janu Palachu koja je bila ujedno i prva serija koju je HBO snimio u istočnoj Europi. Nešto ranije snimila je u poljsko-češko-slovačkoj koprodukciji i TV seriju o slovačkom hajduku Janošiku koja se pretvorila u veliki srednjoeuropski televizijski hit.

Godine 2018. bila je sukreator distopijske političke serije "1983" u produkciji Netflixa. Serija se zbiva u bliskoj budućnosti u kojoj se pad berlinskog zida nije dogodio, a komunistička je diktatura u Poljskoj postupno evoluirala u konzervativno-nacionalističku putinovskog tipa. Agnieszku Holland je, izgleda, njena vlastita fikcija pretekla. Život je i u njenom slučaju pokazao kako rado imitira umjetnost.