Središnji Dnevnik osvježen tek tjelovježbom voditelja

Mirjana Posavac, Branimir Farkaš i Marta Šimić Mrzlečki danas su svakako u boljoj kondiciji nego što su bili prije 15. svibnja. Zdravije je na poslu hodati nego stajati u mjestu ili, nedajbože, sjediti. Problem, doduše, može predstavljati kad hodaš pred očima stotina tisuća ljudi. A njih troje nisu manekeni. Ukratko, novi središnji dnevnik Prvog programa Hrvatske televizije osvježen je tek lakom tjelovježbom, a sadržaj mu je ostao isti. Voditelji, koji niti dosad nisu pokazivali ikakvu okretnost, sad ne samo da moraju živnuti, nego još i krenuti na putešestvije po veličanstvenom studiju. I dok oni tako španciraju, prilozi su i dalje predugi, vijesti neselektirane logično, vanjska politika minijaturna, a spomenuti voditelji, ukratko, još bezličniji i još nekomunikativniji. U odnosu na voditelje središnjih informativnih emisija komercijalnih postaja s nacionalnom koncesijom doimaju sa kao interpreti socijalističkog novogovora.

Dvadeset metara četvornih pokriva videozid u tom novoopremljenom, i više nego velebnom televizijskom studiju na zagrebačkom Prisavlju, po kojem eto, bez plana i svrhe hodi troje voditelja. Ali što jest, jest, u doista predivnom ambijentu rade ti ljudi. Gotovo sedam milijuna kuna Hrvatska televizija uložila je u to da se, eto, što ljepše i raskošnije osjećaju na svom radnom mjestu. Kolika investicija. Kao da je o hollywoodskom studiju riječ, a ne o javnoj televiziji u minijaturnoj, rubnoj europskoj državici…

U ovome trenutku ta investicija natječe se s informativnim emisijama Nove TV i RTL-a. Prvu odavna ne može sustići, a s drugom se hrve i uglavnom gubi.

Pitanje je koliko će sad već usavršen i s novom političkom garniturom dodatno promoviran stol ukočenoga držanja i tobožnje robotske neutralnosti, a kakav krasi sada veliku većinu svih voditelja, privući gledatelja? Vjerujem jako malo. Ili, pesimističnije, još će ih dodatno odbiti.

Naime, televizijski medij je transparentniji od svih i ne podnosi ukočenost i stanovitu prisilu na licima voditelja i svake vrste prezentera. Stanovita toplina u voditelja - koja u gledateljima budi povjerenje u njih, rađa empatiju - ključ je uspjeha svake govorne emisije.

A ako sve ostane na tehnologiji i na pokazivanju mišića kroz trošenje novca pretplatnika, a da se nijedan džul energije ne usmjeri na sadržaj i način prezentacije toga sadržaja, onda bi se za ovakav središnji dnevnik Hrvatske televizije moglo kazati ovo: najviše će podići gledanost ako na tom svom velikom, genijalnom videozidu puste prijenos Dnevnika Nove TV.