Početak nove sezone u Kinoteci posvećen je crnom valu, filmskoj struji koja je obilježila jugoslavensku kinematografiju 1960-ih i ranih 1970-ih. Riječ je o filmovima koji su bili formalno inovativni i sadržajno beskompromisni, zbog čega su izazvali veliki interes međunarodne javnosti, no zbog svog kritičkog stava i pesimističnog pogleda na svijet često su se nalazili na udaru ideološke kritike, a neki od njih bili su povučeni iz distribucije i desetljećima nedostupni širem krugu gledatelja. Ciklus traje do 5. listopada, a može se pogledati u zagrebačkoj Kinoteci.
Kako navode: "Ciklus će kroz sedam cjelina i tridesetak naslova dočarati postepeno vrenje senzibiliteta unutar struje: modernističke i neorealističke otklone od socrealizma, propitivanje a potom i rušenje mitova vezanih uz rat, revoluciju i socijalističkog novog čovjeka, pa sve do radikalnih i krajnje subverzivnih političkih satira kojima je ova struja doživjela vrhunac i potom službeno okončana.
Prva cjelina Sve nijanse mrke boje vodi nas, stoji u najavi, in medias res, a sastoji se od filmova koji su zbog pesimističnog i anarhističkog pogleda na revoluciju, njezino nasljeđe i aktualnu stvarnost ovoj struji i donijeli epitet "crnog vala" ili "crne serije" u medijima. Gledat ćemo zajedljivu glazbenu satiru Biće skoro propast sveta Aleksandra Petrovića, anarhističku dramu Delije Miodraga Popovića te vizualno upečatljivu apokaliptičku elegiju Uzrok smrti ne pominjati Jovana Živanovića.
Tjedan zaključuje Zaseda Živojina Pavlovića, jedan od najboljih i najkontroverznijih filmova crnog vala. Prema jednoj priči, kako navode iz Kinoteke: "usred pokušaja da se Zaseda cenzurira javno je tužiteljstvo ostalo zatečeno njezinim antologijskim završetkom, komentirajući da se radi o savršenom filmu u koji ne žele intervenirati, ali ga ne žele ni pustiti u distribuciju – što je sudbina koja je zadesila nemali broj filmova iz ciklusa.
Film je prikaz vremena nakon Drugog svjetskog rata kada u masama dolazi do sve veće ideološke indoktrinacije. Ive Vrana pokušava uskladiti ideologiju sa životom i u tom pokušaju doživljava tragičan poraz. Mladić, Dalmatinac, kojem su Talijani ubili oca, školuje se u Srbiji kod rođaka. Svesrdno radi kao aktivist misleći da koristi višim ciljevima. Ne bi li se potpuno stavio u službu revolucije uključuje se u redove Ozne, ali kasnije razočaran zbog karijerizma pojedinaca, napušta službu. Ovaj je film dobio i mnoštvo nagrada.
Gotovo svi filmovi prikazat će se u restauriranim inačicama, što je idealna prilika da ih se iznova otkrije ili prvi puta vidi na velikome platnu.
Noviteti
Među Novitete stižu tri dugoočekivana naslova velikih filmskih autora. Grčki redatelj Yorgos Lanthimos (Uboga stvorenja) na velika se platna vraća s Kinds of Kindness, crnohumornim omnibusom od tri priče zloupotrebama privrženosti. Film je svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Cannesu, gdje je Jesse Plemons osvojio nagradu za najboljeg glumca, a već tamo stekao je status djela koji će mnoge gledatelje izvući iz zone komfora.
Veliki interes u Cannesu izazvao je i Megalopolis, spektakularna SF drama u kojem je Francis Ford Coppola prikazuje SAD kao suvremenu inačicu dekadentnog Rima. Film je nastajao 40 godina, financiran je Coppolinim privatnim novcem, a premda od premijere izaziva oprečna mišljenja, riječ je o jednom od filmova sezone, koji potiče na rasprave i opčinjava Coppolinom jedinstvenom umjetničkom vizijom.
Na repertoar stiže i Svemu dođe kraj, kriminalistička drama Rajka Grlića o uspješnom odvjetniku koji se odlučuje suprotstaviti korumpiranom političaru, čije je zločine donedavno zataškavao i branio. Riječ je o intrigantnoj kombinaciji trilera, romanse i političke satire nastale prema scenariju Ante Tomića, u kojoj do izražaja dolazi Grlićev osjećaj za politiku, humor, romansu i erotiku. Na Pulskom filmskom festivalu osvojio je nagrade za sporednog glumca (Boris Isaković) i scenografiju.
Tu je i Jedina zemlja, dokumentarni film koji potpisuje potpisuje palestinsko-izraelski kolektiv četvero mladih aktivista, nastao je u najmračnijim i najstrašnijim vremenima u regiji, kao čin kreativnog otpora apartheidu. Priča o prijateljstvu palestinskog aktivista i izraelskog novinara koji se zajedno suprotstavljaju nejednakosti i progonu Palestinaca, premijerno prikazan na Berlinaleu u sekciji Panorama, a riječ je o potresnoj priči o zajedništvu i prijateljstvu u nemogućim uvjetima.
Među ostalim Novitetima i dalje možete pogledati popularnu humornu dramu Uvijek postoji sutra Paole Cortellesi, satirični body horror Supstanca Coralie Fargeat, dojmljivu priču o alternativnim obiteljima Domaćinstvo za početnike Gorana Stolevskog, (anti)romantičnu komediju Živi i zdravi Ivana Marinovića te gorko-slatku priču o odrastanju Sunce mamino Koste Đorđevića.
Matineja za djecu
Široko i Kraljevstvo vjetrova nagrađivani je francusko-belgijski film Benoîta Chieuxa, a govori o sestrama koje uz pomoć tajanstvene knjige ulaze u čarobni svijet gdje se pretvaraju u mačke i odlaze u potragu za čarobnjakom Širokom. Kritika je film uspoređivala s klasicima u rasponu od Alise u Zemlju čudesa, Čarobnjak iz Oza do filmova studija Ghibli kao što su Dječak i čaplja i Avantura male Chihiro.
Kako navode u najavi, iznenađujuće originalan i povremeno psihodeličan, Široko je film koji će se svidjeti i mladim filmofilima i njihovim roditeljeljima, a u prilog tome govori i podatak da je osvojio Nagradu publike na ovogodišnjem izdanju Animafesta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....