U Kinoteci traje poseban program posvećen kultnom Coppolinom filmu

Prošlo je 50 godina od premijere Kuma, antologijskog ostvarenja Francisa Forda Coppole, no on i dalje zauzima sigurno mjesto u kanonu sedme umjetnosti. U vrijeme distribucije bio je jedan od najgledanijih filmova svih vremena, a o njegovoj popularnosti dovoljno govori činjenica da je originalni negativ filma toliko istrošen od potražnje za izradom novih kopija, da je gotovo nemoguće vjerno rekonstruirati originalni izgled filma.

Coppolin film inspiriran je istoimenim romanom Marija Puza iz 1968. godine, koji je i sam prerastao u izdavački fenomen. Njegova priča o Vitu Corleoneu, patrijarhu mafijaške obitelji koji nastoji zadržati obiteljsko dostojanstvo i tradicionalne vrijednosti u svijetu u mijeni savršeno je izrazila američki pesimizam s početka 1970-ih.

Cilj programa ‘Kum, anatomija klasika‘, koji traje u zagrebačkom kinu Kinoteka, je istražiti što sve Coppolin film čini remek-djelom. Program se sastoji od šest cjelina, od kojih je svaka usmjerena na jedan tematski aspekt filma. Prva dva tjedna bave se italoameričkom zajednicom u novome svijetu iz perspektive ponosnog etniciteta i migrantskog iskustva. U nastavku ciklusa bavit će se motivom klasne i statusne trangresije u kriminalističkom filmu, zatim zamućenim odnosom zakona i reda te načinu na koji su mafijaški filmovi i talijanski likovi pomogli uspostaviti tradicionalne kodove muškosti. Na samome kraju pozabavit će se novim tokovima u gangsterskom filmu nakon 1990-ih, kada je premijerno prikazan i završni dio Coppoline trilogije.

Uz sva tri nastavka Coppoline trilogije, u sklopu ciklusa bit će prikazani i filmovi koji se na različite načine mogu shvatiti njegovim pretečama ili srodnicima, odnosno filmovi koji su izravno ili posredno nastali pod utjecajem Coppolina filma. Program uključuje radove američkih autora kao što su Martin Scorsese (Ulice zla, Dobri momci), Brian De Palma (Lice s ožiljkom, Nedodirljivi), Sidney Lumet (Serpico) i Quentin Tarantino (Reservoir Dogs), ali i filmove neameričkih autora kao što su Jean Rouch (Ja, crnac), Joshua Oppenheimer (Čin smaknuća), Nicolas Winding Refn (Pusher) te Andrew Lau i Alan Mak (Pakleni poslovi), kako bi se ukazalo na utjecaj Kuma i izvan nacionalnih granica.