Bavio se ljudima s ruba, a i sam je to bio. U filmovima se bavio tvrdoglavim osamljenicima, ljudima koji su relikt prošlosti. Na vrhuncu karijere bio je cijenjeni kratkometražni redatelj. No, kao apartna i izolirana pojava, nakon smrti je pao u zaborav. Iz tog se zaborava redatelj Aleksandar Stasenko sada konačno vraća.
Rad splitskog redatelja Aleksandra Stasenka (1933. - 1990.) dospio je ponovo pod lupu interesa zahvaljujući Hrvatskoj kinoteci, koja je unutar europskog projekta restauracije zaboravljenih, a vrijednih filmova restaurirala pet njegovih kratkih filmova. Tri od tih pet filmova prikazani su prvi put nakon restauracije u ponedjeljak na projekciji u splitskoj kinoteci Zlatna vrata. Prikazana su dva Stasenkova dokumentarca, "Put" (1977.) i "Poslije potopa" (1985.), te igrani film "Sve godine u jednoj noći" (1980.), jedan od samo tri autorova igrana naslova. Splitska projekcija popraćena je i uvodom: Juraj Kukoč iz Hrvatske kinoteke rekao je nešto o autorovu opusu, Vjeran Pavlinić o tehničkim aspektima restauracije, a publici se obratio i redateljev sin.
Aleksandar Stasenko rođen je 1933. u Splitu u obitelji bijelog ukrajinskog imigranta. Bio je inženjer elektrotehnike, radio kao asistent na fakultetu. Zainteresirao se za film i počeo snimati dokumentarne i namjenske filmove. Nije ih, međutim, snimao unutar snažnog i cijenjenog lokalnog Kino kluba Split, nego potpuno onkraj sistema. S vremenom je napustio građansku karijeru i počeo se filmom baviti profesionalno. Snimio je i jedan ratni žanrovski film ("Vreme heroja", 1981.). Jedan mu se film zbiva na sastanku anonimnih alkoholičara ("Miting u odjelu IV F"). Ipak, Stasenko je najpoznatiji po dokumentarcima o ljudima koji žive u ekstremnoj zabiti i uzaludno ustrajavaju na životu osuđenom na izumiranje. Pritom Stasenko koristi krško-dinarsku ikonografiju slično kao i niz drugih redatelja tog razdoblja (Zoran Tadić, Krsto Papić).
Prvi i najbolji film programa je 17-minutni dokumentarac "Put". U njemu Stasenko prati napor skupine žitelja mosorskog zaseoka Rodići da do svojih kuća dovode makadamsku cestu. Film prati seljane koji ručno probijaju kamenjar te život stanovnika u pojatama koji kao da se nije promijenio od neolita. Ikonografija filma potpuno je meštrovićevska: zabrađene starice, mišićava torza, smireno mrka lica.
Drugi prikazani dokumentarac - "Poslije potopa" - toliko je sličan da se gotovo čini kao ekstenzija prvog. Stasenko snima selo Garjak u Peruči. Riječ je o selu koje je jedino preostalo nakon što je umjetno jezero hidroelektrane potopilo polje. Preostale kuće sad su na rubu nove vode. Stasenko prati seljane koji sredinom 80-ih još žive gotovo trogloditskim, predmodernim životom. Prati, među ostalim, pogreb na pravoslavnom groblju, gdje lijes vozi zaprega.
Obama je filmovima naknadni usud tih prostora dao ironijski epilog. Unatoč trudu cestograditelja, selo Rodići nije opstalo. Danas je zapušteno, a na planinarskim se portalima pojavljuju žalopojke da su zarasle čak i planinarske staze do sela. Što se Garjaka tiče, on - ironično - danas živi od jezera, jer je postao najpopularnije kupalište Peruče.
U Splitu je prikazan i Stasenkov najambiciozniji igrani film, "Sve godine u jednoj noći". Imitirajući modernističku tehniku struje svijesti, film se bavi staricom (Kaja Cvitić) koja u noći vlastite samrti rekapitulira svoj život. I suprug i sin su joj otišli u Ameriku i nisu se nikad vratili, njoj je preostalo da skrbi o lanterni, a taj će posao naslijediti njezina nevjesta. "Nek ti kušin bude stina" i "Maslina je neobrana" se tu spajaju s - opet - meštrovićevskom ikonografijom udovica, zabrađenih žena, konkulavih škina. Zanimljivo je da muža i sina glumi isti glumac: tada mladi Josip Genda (još uvijek s kosom) u jednom od svojih rijetkih filmskih pojavljivanja.
Tri prikazana filma Stasenka prikazuju kao redatelja upečatljivo baroknog stila, krupnih planova, ekspresivne vizualizacije. Stasenko u filmovima mistificira mitsku predmodernu u vremenima kad ona nestaje, slaveći primordijalno i izvanvremensko. Pritom rabi ikonografiju dalmatinskog krša koja će u razdoblju nakon njegove smrti postati opće estradno mjesto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....