UMRO BOŽIDAR SMILJANIĆ, GLUMAC POZNAT IZ NIZA KULTNIH SERIJA I FILMOVA Posljednju ulogu odigrao je u 'Ustavu RH', tužnu vijest objavio njegov sin

Glumac, pisac i producent Božidar Smiljanić preminuo je u subotu rano ujutro u dobi od 81 godinu. Tužnu vijest na Facebooku je podijelio njegov sin Mitja, također glumac.

- Agonija nije dugo trajala, od 28.3 do jutros u 3 sata i 5 minuta. 7. travnja 2018. umro je moj otac. Ovo je video koji je pušten dok je primao nagradu za životno djelo na Pula film festivalu 2017. RIP tata. Danas i sutra zamarat ću vas njegovim životom, radom i scenama iz njegovih filmova.

Božidar Smiljanić (glumac, pisac, pjesnik, muž i otac) 20.09.1936.-07.04.2018., napisao je Mitja na engleskom jeziku.

Smiljanić je glumačku karijeru je počeo kao 16-godišnjak u filmu ‘Sinji galeb’ Branka Bauera. Glumu je studirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je kasnije i predavao, a od 1957. do 1973. bio je stalni član ansambla dramskog kazališta Gavella.

Od 1978. do 1984. bio je stalni član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Nedavno je ostvario zapažene uloge u ‘Ustavu Republike Hrvatske’ Rajka Grlića i dokumentarno-igranom filmu Žige Virca ‘Houston, imamo problem!’.

Glumio je i u kultnim serijama ‘Kuda idu divlje svinje’, ‘Kapelski kresovi’, ‘Velo misto’ i drugima, a ne treba zaboraviti ni uloge u filmovima ‘Bitka na Neretvi’, ‘Kozara’, ‘Putovanje u Vučjak’, ‘100 minuta slave’ i ‘Ljudožder vegetarijanac’.

Prepoznatljiv je bio prije svega po markantnom glasu, jasnoj dikciji te besprijekornoj akcentuaciji, svejedno je li riječ o hrvatskom književnom idiomu ili o nekome od svjetskih jezika koje je s lakoćom svladavao i uvjerljivo izgovarao u stranim produkcijama. Stoga ne čudi da je Smiljanić našao zapaženo mjesto u podjelama redatelja raznih razdoblja.

Prošle je godine dobio nagradu Vladimir Nazor u kategoriji filmske umjetnosti za životno djelo.

Izdao je roman 'Svi hrvatski kolovozi', pisao je zapažene eseje ('Biti, ili ne biti glumac : zapisi o nezahvalnoj profesiji') i niz drugih promišljanja u djelima 'Šašavi rječnik hrvatskoga kazališnog žargona', 'Šašavi rječnik čudnih riječi : sve što ste htjeli znati o hrvatskoj sceni, a niste se usudili pitati', a osobito je vrijedan njegov prilog hrvatskoj akcentuaciji u djelu 'Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika'.