REMEK-DJELO

‘Vještice‘, u većini europskih zemalja skraćivane i cenzurirane zbog šokantnog i kontroverznog sadržaja, na programu u Zagrebu

Vještice

 Johan Ankerstjerne (filmfotograf)
Novi tematski program u Kinoteci počinje projekcijom klasika Benjamina Christensena uz glazbenu pratnju Alena i Nenada Sinkauza, koji su napisali soundtrack uz ovaj film

Novi tematski program u Kinoteci Zimske priče: Začarani ekran otvara se u subotu, 16. prosinca glazbeno-filmskom čarolijom: projekcijom klasika Vještice iz 1922. godine uz glazbenu pratnju Alena i Nenada Sinkauza.

Poznate i pod svojim originalnim nazivom Häxan, ovaj film Benjamina Christensena gledatelje vodi na putovanje kroz povijest misticizma i magije, od magijskih vjerovanja primitivnih zajednica, preko srednjovjekovnih progona vještica, sve do pojave psiholoških i neuroloških bolesnika u 20. stoljeću, u kojima pronalazi objašnjenje za pojave koje je predmoderni čovjek pripisivao nadnaravnim silama.

Iz Kinoteke su najavili: "Nastale u periodu kada je film tek počeo otkrivati svoje izražajne mogućnosti, Vještice su jedno od prvih remek-djela svjetske kinematografije. Poznate i pod svojim originalnim nazivom Häxan, ovaj film Benjamina Christensena gledatelje vodi na putovanje kroz povijest misticizma i magije, od magijskih vjerovanja primitivnih zajednica, preko srednjovjekovnih progona vještica, sve do pojave psiholoških i neuroloških bolesnika u 20. stoljeću, u kojima pronalazi objašnjenje za pojave koje je predmoderni čovjek pripisivao nadnaravnim silama.

Christensenov film nastao je u periodu kada u kinematografiji još nisu postojali ni rodovi niti žanrovi kakve poznajemo danas. Iz tog razloga često ga se naziva pretečom horora, filmskog eseja i rekonstrukcijskog dokumentarca, koje je svojom pojavom preduhitrio za nekoliko desetljeća. Film se sastoji od sedam poglavlja u kojima Christensen zaigrano kombinira etnografska istraživanja s rekonstrukcijama stvarnih i izmaštanih slučajeva, pri čemu se znalački miješaju fantazija, znanost i metafilmska zafrkancija, a zgodno je spomenuti da se i sam pojavljuje u ulozi vraga.

image

Alen i Nenad Sinkauz

/Dubravka Turić

Za razliku od žanrova koje je svojom zaigranošću najavio, Benjamin se oslanja na izražajne mogućnosti filma ne u svrhu stvaranja iluzije, nego da bi gledatelja uvukao u raspravu. Pri svemu tome nedvosmisleno pokazuje kako su optužbe za čaranje i progoni vještica svoje temelje imali u vrlo ljudskim motivima, kao što su strah od starosti i nenormativnih tijela, klasne netrpeljivosti i vlastite seksualnosti, pri čemu se institucionalizirana mizoginija, zavist i zloporaba moći prikazuju kao veće zlo od tobožnjih demona.

image

Vještice

/Press

Vještice su ostvarile veliki uspjeh na domaćem tržištu, no u većini europskih zemalja bile skraćivane i cenzurirane zbog za to vrijeme šokantnog i kontroverznog sadržaja. U kinu Kinoteka prikazat će se integralna, restaurirana verzija ovog klasika, i to u glazbenoj interpretaciji Alena i Nenada Sinkauza, glazbenika koji su zahvaljujući svome originalnom, hrabrom i nesputanom istraživanju izražajnih mogućnosti glazbe i zvuka već davno zaslužili titulu čarobnjaka glazbene scene. Svojim soundtrackom za Vještice oduševili su publiku Motovunskog filmskog festivala 2022. godine, a njegova druga projekcija bit će upravo u subotu, 16. prosinca u Kinoteci.

image

Vještice

Johan Ankerstjerne (filmfotograf)
image

Vještice

Johan Ankerstjerne (filmfotograf)

Projekcija uz živu glazbu održava se u sklopu programa FonoKinoteka, usmjerenog istraživanju glazbe i zvuka, te kao film otvaranja ciklusa Zimske priče: Začarani ekran, koji će od 16. prosinca do 10. veljače 2024. godine kroz tridesetak naslova podijeljenih u sedam tematskih cjelina gledatelje povesti kroz povijest magije na filmu, kao i povijest filmske magije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 03:30