PIŠE NENAD POLIMAC

Vraća se Indiana Jones: traži spravu koja omogućuje putovanje kroz vrijeme, no ona zanima i naciste. Napokon će ozakoniti vezu s Marion...

Indiana Jones and the Dial of Destiny

 Jonathan Olley/Lucasfilm Ltd./Hollywood Archive/Profimedia/Jonathan Olley/lucasfilm Ltd./hollywood Archive/profimedia
Film se u hrvatskim kinima može pogledati od 29. lipnja. Harrisona Forda u prvom su dijelu filma podmladili uz pomoć kompjutera

Gadno su se prevarili oni koji su pomislili da je Steven Spielberg na silaznoj putanji. Akcijska komedija “1941.” prošla je puno slabije nego njegovi filmovi “Ralje” i “Bliski susreti treće vrste”, pa su već počela naklapanja da je s njim gotovo. Štoviše, film nije otkupljen za naše tržište, a to se nije dogodilo ni s televizijskim akcićem “Dvoboj”. Spielberg je, međutim, već dugo pripremao retro spektakl “Otimači izgubljenog kovčega”, sinopsis je koncipirao sa svojim prijateljem Georgeom Lucasom, a pisanje scenarija prepustio je njegovom bliskom suradniku Lawrenceu Kasdanu. Glavnog junaka, pustolova arheologa Indianu Jonesa igrao je Harrison Ford, njega je promovirao Lucas u “Ratovima zvijezda”, uloga mu je još bolje sjela nego ona Hana Sola, a usprkos favoriziranju “Supermana II” u kinima tog razdoblja, ispalo je da je to najveći hit godine. Spielbergov kotač zamašnjak se još više zahuktao naredne godine kad je njegov “E.T.” postao najuspješniji film svih vremena, a odlično je prošao i nastavak “Indiana Jones i Ukleti hram” (1984). Usput, u tom obilju megahitova otkupljena je za naše tržište i “1941.”, odnosno “Luda invazija na Kaliforniju”, kako su domaći distributeri lukavo preimenovali taj film, i samo u zagrebačkim kinima skupila 120 tisuća gledatelja.

Ipak, Spielbergova franšiza s Indianom Jonesom bila je bez premca. Naredni nastavak snimljen je 1989., zvao se “Posljednji križarski rat”, a redatelj se zatim posvetio epu o holokaustu “Schindlerova lista” i “Jurskom parku”, prvom filmu koji je naveliko koristio kompjutorski generirane efekte. Indiani Jonesu vratio se tek 2007., film je imao podnaslov “Kraljevstvo kristalne lubanje”, u kinima je prošao jako dobro (iako ga je zasjenio “Avatar” Jamesa Camerona), a u njemu se u franšizu vratila Karen Allen kao Marion Ravenwood, koja je napokon ozakonila vezu s pustolovnim arheologom. Otad se samo naklapalo o petici, da bi planovi postali realniji krajem prošlog desetljeća. Bilo je jasno da je Spielberg neće režirati, u međuvremenu se posvetio posve drugom tipu projekata, franšize ga više nisu zanimale, pa je posao prepustio Jamesu Mangoldu, koji je u “Wolverineu”, a pogotovo u “Loganu” dokazao da se odlično snalazi u ambicioznim blockbusterima. “Indy 5” - kako su mnogi zvali taj projekt - ponegdje je izazivao nelagodu, jer radnja počinje krajem Drugoga svjetskog rata i zatim se premješta u 1969., kad je Neil Armstrong stupio na Mjesec: što znači, junaka je trebalo u prvom dijelu filma pomladiti, dakako, uz pomoć kompjutora, da bi se tek kasnije pojavio u svojoj aktualnoj dobi, to jest, kao 80-godišnjak. Ključna osoba u početku je Basil Shaw (Toby Jones), on traži artefakt sudbine koji omogućuje putovanja kroz vrijeme, ali ta čudesna spravica zanima i nacista Jürgena Vollera (Mads Mikkelsen), pogotovo kasnije, kad radi za NASA-u u njihovom svemirskom programu i htio bi vrijeme vratiti unatrag, u doba Trećeg Reicha. Indiana Jones će to pokušati spriječiti, uostalom, likovi nacista stalno su se provlačili kroz franšizu, a osobito je efektna bila Irina Spalko (Cate Blanchett) u “četvorki”. S cijenom od gotovo 300 milijuna dolara petica je ispala jedan od najskupljih filmova svih vremena, a premijeru je imala na nedavno završenom kanskom festivalu. Kritike su bile neujednačene, no puno je važnije kako će film proći na globalnom filmskom tržištu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2024 23:56