Zaboravljeni film Krste Papića o Tesli: ‘Orson Welles prezirao je lik kapitalista koga je glumio, a redatelja su smatrali nepodobnim‘

U Hrvatskom državnom arhivu sutra u 18 sati bit će prikazan film Krste Papića "Tajna Nikole Tesle" iz 1980. godine. Po mnogim kritičarima "Tajna Nikole Tesle" najbolji je film o jednom od najgenijalnijih ljudi s ovih prostora: prikazan je na festivalima u Veneciji i Berlinu, dobio je nagradu jednog filmskog udruženja iz Hollywooda, a neko vrijeme bio je i najtraženiji film na Amazonu.

Kada se u siječnju 2013. godine obilježavalo 70 godina smrti Nikole Tesle (1856.-1943.), napisala sam tekst za Globus u kome mi je jedan od sugovornika bio Krsto Papić (1933.-2013.) koji je preminuo nekoliko tri tjedna nakon našeg razgovora.

- Tesla je bio junak moga djetinjstva. Naime, moj otac bio je rudar u Americi i s grupom naših iseljenika početkom 20. stoljeća primio ga je Nikola Tesla. To je valjda bio najvažniji događaj u njegovu životu i tijekom moga djetinjstva, otac je mnogo pričao o tom izvanrednom čovjeku koji je potekao s ovog podneblja i napravio čudo u Americi. Tako sam o Tesli slušao dok još ništa nisam znao o njegovim izumima – rekao mi je Papić tijekom našeg razgovora u jednoj zagrebačkoj kavani. Opisao mi je i okolnosti koje su dovele do snimanja biografskog filma o genijalnom Ličaninu.

- Kada se 1976. godine obilježavala Teslina godišnjica, tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti na čelu s akademikom Grgom Novakom pokrenula je inicijativu o snimanju filma o Tesli. Izabrali su me za redatelja iako je bilo mnogo negodovanja da nisam politički podoban za takav film – prisjetio se tada Papić. Zadatak je ozbiljno prihvatio pa je više od dvije godine ozbiljno proučavao dokumente i literaturu o Tesli. Također, bio je na mnogo mjesto u SAD i Kanadi kako bi intervjuirao ljude koji su poznavali Teslu. - Za potrebe igranog filma, snimio sam dugometražni dokumentarni film o mnogim ljudima koji su na neki način bili povezani s njim: bilo je tu učenih, ali i neukih osoba, kao i pripadnika neke sekte iz San Diega koja je Teslu smatrala svojim svecem. Žao mi je što dokumentarac koji mi je tada služio kao materijal za igrani film nikada nisam dovršio pa su naposljetku materijali izgubljeni - rekao je Papić.

U pisanju scenarija za film "Tajna Nikole Tesle" pomagali su mu poznati književnici Ivo Brešan (1936.-2017.) i Ivan Kušan (1933.-2012.), a plakat za film napravio je umjetnik Boris Bućan (1947.-2023.). Nikolu Teslu glumio srbijanski glumac Petar Božović, a u epizodnim ulogama pojavljuju se poznati hrvatski glumci Vanja Drach, Boris Bužančić, Ana Karić i Igor Galo. Njegovog mecenu J.P. Morgana glumio je slavni Orson Welles, dok je njegova životna partnerica Oja Kodar glumila Katherine Johnson, suprugu Teslina prijatelja Roberta Johnsona.

Mirko Ilić s plakatom Borisa Bućana

- Iznenadilo me koliko je Welles dobro poznavao Teslin lik. Sjećam se kako smo dugo razgovarali o Teslinu razlazu s njegovim financijerom J. P. Morganom. Wells, koji nije volio kapitalizam i bogataše, smatrao je Morgana gramzljivim – rekao mi je tada Papić koji me je fascinirao svojim znanjem o Tesli. - On je sebe smatrao ‘discoverom‘, čovjekom koji otkriva stvari. Prema Tesli ništa ne treba izumiti jer sve postoji u prirodi, samo moramo doseći taj nivo inteligencije i znanja da to otkrijemo. Tesla je smatrao da je naziv izumitelj rezerviran za njegova glavnog konkurenta Edisona - ustvrdio je Papić. No, pragmatični Edison našao je svoje mjesto u povijesti SAD-a, ali ne i Tesla pa američka djeca u školama ne uče o njemu. – Dok sam pripremao film, na jednom sam uglednom američkom sveučilištu upoznao profesora elektrotehnike koji je o Tesli manje znao nego naši srednjoškolci – istaknuo je Papić.

Priznao mi je i kako je nakon vremenske distance od nekoliko desetljeća na svoj film gleda drugim očima.

- Da sada snimam film o Nikoli Tesli, bio bi posve drukčiji. Ne bih se toliko bavio poznatim Teslinim izumima nego njegovim vizijama: bio bi to film o vizionaru 21. stoljeća. Mislim da je Nikola Tesla bio najveći vizionar u posljednja dva-tri stoljeća, možda najveći nakon renesansnog genija Leonarda Da Vincija – naglasio je Papić u svom razgovoru za Globus, jednom od posljednjih medijskih istupa prije smrti.