Balet prema motivima Krležinih djela brzo je postao jedno od kultnih ostvarenja hrvatske scene

Akademiku Frani Paraću, skladatelju i pedagogu, uz njegov 75. rođendan, bio je posvećen dio ciklusa Kanconijer zbora i orkestra Hrvatske radiotelevizije i oratorijskog zbora Cantores santi Marci, pod ravnanjem Tončija Bilića. Slušala se njegova suita iz baleta "Carmina Krležiana" iz 1985., nastalog prema motivima Miroslava Krleže, u suglasju s dramatizacijom, režijom i koreografijom Milka Šparembleka. Djelo se odmah uvrstilo u kultna autorska ostvarenja hrvatske baletne scene, ali se nakon praizvedbe na sceni više nije pojavilo. No, snimljena glazba, na sreću, preživjela je i nadživjela naše čudne kazališne običaje, i danas omogućuje publici uvid u dio stvaralaštva jednog izvanserijskog autora jedne nevelike, ali sretne i posebne skladateljske generacije. Uz Marka Ruždjaka i Davorina Kempfa, Frano Parać upotpunjuje taj autohtoni trolist, u kojem nitko nikome ni po čemu ne nalikuje, štoviše, osobnosti su im vrlo različite, a zajednička jedino snažna darovitost.

U Paraćevu opusu, uz gotovo sve žanrove snažno su prisutni scena i vokal, obje odrednice idealne za epsko skladateljsko pismo gustoga sloga, velike zvučne mase i ekspresiju pripovijedanja. Tako je i u suiti "Carmina Krležiana" zadržan i sadržan duh pjesnikove poetske riječi, oblikovan u suglasju zvuka velikoga orkestra i zbora, uz ovdje mali a u baletu veliki doprinos recitatora (Danijel Ljuboja). Bilićeva pažljiva izvedba zadržavala je trajnu pozornost slušateljstva.

U dosta neobično složenom programu ovog posljednjeg Kanconijera u sezoni našao se i hommage Ukrajini u "Valceru trenutka", a posebno u dirljivoj "Molitvi za Ukrajinu" njihova skladateljskog doajena Valentina Silvestrova (1937.) te ni po čemu značajna i rijetko izvođena mladenačka "Messa di Gloria" Giacoma Puccinija. Dobro je da je Puccini otišao opernim putem! Izvedbi su poseban sjaj dali zborovi, uz korektne soliste, tenora Mattea Ivana Rašića i baritona Tonija Nežića.