Bob Dylan u Zagrebu: Dok mu srce kuca, dok mu prsti rade

ZAGREB - Godine 1988. godine, kad je neslužbeno počela, nije bila zamišljena kao turneja bez kraja i konca. S vremenom impresivna serija od sada već 2200 koncerata doista je postala turneja koja se nastavlja mimo noviteta u Dylanovoj diskografiji.

Stilske mijene

Njezino glavno obilježje, posebice posljednjih dvanaest godina, ustaljena je postava Dylanova benda, ali i česte stilske mijene repertoara koji od večeri do večeri izmjenjuje više od bilo kojeg drugog živućeg izvođača, osim Springsteena, Pearl Jama i ponekog country izvođača koji od grada do grada repertoar prilagođavaju publici, a ponekad, kao Dale Watson lani u Tvornici, sviraju i po narudžbama. Dylan, doduše, ne komunicira s publikom, no čini se da je posljednjih desetak godina sa svojim svirački fascinantnim tour bendom - danas ga čine Stu Kimball (električna i akustična gitara), Donnie Herron (pedal steel, lap steel, električna mandolina, bendžo, violina, viola), Charlie Sexton (solo gitara, dobro), Tony Garnier (bas, kontrabas), George Receli (bubnjevi) - ušao u šprancu koju country i blues izvođači njeguju desetljećima i krajnje je jednostavna: svirati što više koncerata u što više godina, praktički dokle god vas noge drže, dok vam srce kuca, dok imate glasa i dok vam prsti rade.

Neumorni starci

U slučaju B. B. Kinga, Solomona Burkea ili pokojnog Johna Lee Hookera, možete i sjediti na pozornici, a Pete Seeger i u 90. godini života barem povremeno svira koncerte, baš kao kubanski pjevač Compay Segundo. Pokojni country pjevač Ernest Tubb praktički do smrti nastupao je više od sto dana godišnje. Merle Haggard, 73-godišnji konzervativac i najkompletniji country kantautor, niz nastupa odradio je kao Dylanov predizvođač, a 77-godišnji Willie Nelson od 3. lipnja do 16. listopada 2010. održat će 70 koncerata. Druga poveznica sa starim country, blues i folk izvođačima od kojih su neki Dylana inspirirali prije i tijekom karijere stilistička je odrednica njegovih nastupa baš kao i njegova posljednja tri studijska albuma, “Love And Theft”, “Modern Times”, “Together Through Life”. U osnovi, Dylan se posvetio osobenoj i unikatnoj revitalizaciji “korijenskih” američkih žanrova : countryja, bluesa, folka, R&B-a, rockabillyja, swinga, Tin Pan Alley popa, New Orleans jazza i Tex-Mexa.

Interes raste

Dobar dio te glazbe začinio je njegovo odrastanje, a posljednjih godina i njegove hvaljene radijske emisije “Theme Time Radio Hour”. Naravno, u izvedbama Dylana koji uglavnom svira klavijature i njegova benda, zahvaljujući maštovitim aranžmanima kojima mijenja i narav svojih starijih pjesama te dubokom vokalu, gotovo hroptanju okorjelog pušača, sve te izvedbe zvuče iščašeno i pomaknuto, koliko arhaično toliko i moderno, pa čak i avangardno.

Nekima se takva promišljanja i poigravanja dopadaju, drugima baš i ne, ali jedno je nepobitno - interes za Dylana danas je veći nego prije 20 godina.

Najradišniji čovjek show biznisa

Dylan je uz turneju izdao osam novih studijskih albuma, božićni album i onaj “MTV Unplugged” , respektabilan Bootleg serijal, trostruku the best of kompilaciju, genijalnu autobiografiju “Kronike - prvi dio”, stotinjak enciklopedijski poučnih, zabavnih radijskih emisija Theme Time Radio Hour, igrao u filmu “Masked And Anonymous”, postavio izložbe slika i grafika. Bob Dylan je stubokom promijenio pop kulturu 20. stoljeća i neće stati ni u 21. stoljeću.