Država je odbila financirati Teatar Exit, kao i knjigu Ljube Stipišića

ZAGREB - Tisuće zahtjeva stigle su na adresu Ministarstva kulture, na redoviti godišnji natječaj javnih potreba u kulturi, ne bi li od Ministarstva ušićarili koju kunu. Vijeća deset kulturnih djelatnosti, kažu nam u Ministarstvu, rade punom parom, a zahtjevi će se, kažu, obrađivati još mjesec dana.

Ovogodišnji budžet Ministarstva kulture težak je 833,2 milijuna kuna (40 milijuna kuna manje nego prošle godine), a sredstva za programske aktivnosti iznose 245 milijuna kuna, odnosno solidnih 11,5 milijuna kuna manje nego prošle godine.

Stoga ne čudi da su stotine projekata dobile odbijenicu. Međutim, zanimljivo je vidjeti odbijene projekte čiji rad je ipak zapažen.

Tako je odbijenicu dobio Teatar Exit za projekt Ljetne noći. Ta se manifestacija održava ljeti u Zagrebu, traje osam tjedana i daje 40 predstava, od kojih je osam međunarodnih gostovanja. Prema osnovnoj procjeni projekt će koštati 890 tisuća kuna, a od Ministarstva su, kažu, zatražili sto tisuća kuna.

Ne putuju

- Prvi put smo zatražili potporu Ministarstva kulture. Da ne mislimo da je zaslužujemo, ne bismo se ni prijavili. Vjerojatno su procijenili da u ljetnom razdoblju treba pomoći regijama. Manifestacija se neće otkazati, ali će se morati prilagoditi novom financijskom okviru - kratko je komentirao Matko Raguž, direktor Exita .

Hrvatsko društvo pisaca dobilo je nešto više od 850 tisuća kuna. Ministarstvo, međutim, neće financirati projekt razmjene pisaca, njihova gostovanja u Bugarsku, Mađarsku, Kinu i Singapur.

Financijska injekcija uskraćena je i četvrtom Hrvatskom Biennalu ilustracija u Australiji, varaždinskom HNK za Šnajderovu predstavu “Enciklopedija izgubljenog vremena” s kojom su mislili ići na gostovanja u Gruziju i Crnu Goru, kao i nekim predstavama festivala Eurokaz. Festival Queer Zagreb ne ide u New York, Dubrovačke ljetne ige dobile su 450 tisuća kuna manje, a Splitsko ljeto 130 tisuća kuna manje.

Ne časopisima

Brijunska kazališna družina Ulysses dobila je 200 tisuća kuna. To im, kažu, ne pokriva ni dva dana, budući da je njihova ljetna priča teška oko tri milijuna kuna.

Nakladnik Bookglobe nije dobio pomoć za “Cortove žene”, Naklada Ljevak ostala je bez podrške za “Ispovijesti i druge priče” Ive Andrića, a odbijeno je i 79 časopisa, među kojima su Revija za sociologiju (koja je tražila 15 tisuća kuna), dječji list Radost, te elektronički časopis RE za umjetnost i kulturu.

Ni Gradsko kazalište lutaka iz Rijeke nije dobilo cijeli iznos za odlazak u Kinu na svjetski kongres UNIME, udruženja koje okuplja lutkarska kazališta.

- Od Ministarstva smo zatražili da nam pokrije avionske karte koje za deset ljudi koštaju 65.000 kuna. Dobili smo 45.000 kuna, zadovoljni smo. Ostatak će pokriti Grad Rijeka i Županija - kaže ravnateljica kazališta

Zagrebačka filharmonija koju financira Grad Zagreb sa 3 i pol do 4 milijuna kuna godišnje od Ministarstva je zatražila da im pokriju gostovanja u Pečuhu, Krakovu, Varšavi i Ohridu, no stigla je odbijenica.

Varšava i Krakov

- Čini se da ćemo ipak uspjeti izvući Varšavu i Krakov, a ostala gostovanja morat ćemo odgoditi. Filharmonija je kao limuzina koju nikada do kraja ne možeš natočiti. Sto ljudi ide na turneju, to je skupa priča. Inače se pokrivamo iz više izvora, od prodanih karata, sponzora, Turističke zajednice, a gledamo da nas sufinanciraju i domaćini određene manifestacije - kaže ravnatelj Zagrebačke Filharmonije Miljenko Puljić.

Internet portal Vox feminae, inače pohvaljen projekt Prostora rodne i medijske kulture K-zona, zatražio je 20 tisuća kuna za svoj rad, što im je Ministarstvo odbilo. Nisu krili razočaranje.

- Ne razumijemo kriterije Ministarstva, pogotovo jer smo ove godine tražili sredstva samo za segment koji se tiče umjetnica. Grad Zagreb dat će nam desetak tisuća kuna, ali želimo li opstati, morat ćemo se pokriti godišnjom članarinom i za umjetnice - kaže glavna urednica Gabrijela Ivanov. Zanimljivo, Ministarstvo kulture odbilo je financijski pomoći izdavanje vrlo važne i vrijedne knjige “Anima Delmatica” (Duša Dalmacije) pokojnog Ljube Stipišića Delmate.

Riječ je o opsežnom etnomuzikološkom djelu iza kojeg stoji višedesetljetni rad. Autor je od 1960. do 2000. godine zapisivao i tonski snimao razgovore sa stanovnicima srednjodalmatinske obale, otoka i bliže unutrašnjosti. Iz tih je razgovora nastala građa od dvadesetak tisuća stranica i šest stotina audiokazeta koje je sredio, probrao i razvrstao u ovoj knjizi.

- Objavom ovog djela sačuvat ćemo od zaborava neprocjenjiv komad hrvatske baštine, a odluku Ministarstva ne bismo komentirali. Knjiga će svakako biti objavljena - poručuju iz Profila.

Odluka Ministarstva razočarala je i Gibonnija, našeg poznatog kantautora.

Vjerujem da je previd

- Ne želim ispasti subjektivan, ni pretenciozan, ali znam što stoji iza životnog djela mog oca. Odabrao je težak put, sačuvati narodno blago, to je nezamisliv rad. Za života je sakupio preko 20 tisuća pjesama i napjeva, obilazio je obalu, otoke, zaleđe...

Opus koji je sakupio na ovim prostorima je neviđen. Svaka knjiga će biti teža od 4 i pol kilograma, to je njegovo životno djelo. To što je on radio ne pripada više našoj obitelji, nije stvar pojedinca, nego postaje opće dobro, narodno blago. Zato jesam pomalo razočaran, nije baš da razumijem odluku Ministarstva... Želim vjerovati da se dogodio slučajan previd - rekao nam je Gibonni.