KAZALIŠTE KEREMPUH

Konačno smo dočekali da vokalno bravuroznu Renatu Pokupić čujemo i u baroknoj glazbi

Renata Pokupić

 Zeljko Puhovski/Cropix
Koncert Hrvatskog baroknog ansambla bio je posvećen nedavno preminuloj glazbenici Maji Žarković

La Diva je Renata Pokupić, danas jedna od rijetkih aktualnih hrvatskih pjevačica koja zavređuje taj naslov, a istoimeni koncert Hrvatskog baroknog ansambla održan je u kazalištu Kerempuh 8. svibnja. 49-godišnja Virovitičanka rijetko je u Zagrebu, no u ovoj sezoni će biti dva puta pa je koncertna publika, nakon nastupa s Mahlerovim pjesmama uz Zagrebačku filharmoniju, konačno dočekala i barok s kojim je napravila najveći uspon u karijeri.

Koncert je bio posvećen nedavno preminuloj glazbenici Maji Žarković, stalnoj suradnici Renate Pokupić koja je svojim organizatorskim sposobnostima puno toga učinila za razvoj i popularizaciju barokne glazbe u Hrvatskoj. Rijetko je netko od naših vokalnih umjetnika napravio svjetsku karijeru posvećenu pretežito jednom glazbenom žanru kao što je to uspjelo Renati Pokupić s barokom, iako je njen izvodilački opus mnogo širi i bogatiji. Uz Maxa Emanuela Cenčića i Krešimira Špicera koji također pjevaju različit repertoar, ona je dio hrvatske vokalne barokiane po kojoj nas prepoznaju svijet glazbe i društvo najpoznatijih ansambala i dirigenata.

image

Renata Pokupić i Hrvatski barokni ansambl

Zeljko Puhovski/Cropix
image

Renata Pokupić

Zeljko Puhovski/Cropix

Vještinom specifične interpretacije u baroku, prepune vokalnih bravura, i virtuoznom tehnikom lijepog i ujednačenog mezzosoprana kojim je Renata Pokupić oblikovala glazbu Vivaldija i Handela i ovaj je put oduševila publiku. Budući da nije bilo priloženog prijevoda izvođenim kantatama i arijama koje poznaju samo dobri znalci, vokalna vještina umjetnice imala je odličnog posrednika u raznolikom izrazu stanja i emocija pa je doživljaj imao i onu nadgradnju koja prepoznaje cjeloviti doživljaj.

Osobito prisutan u izvedbama Haendelove kantate "Tu fedel?, Tu costante?" (HWV 171) i arije "Dopo notte, atra e funesta" iz opere "Ariodante", možda već i zbog žustre glazbene energije gorostasnog Nijemca, čiji se autorski stil uvelike razlikuje od sitnoveznog, po malo i dosadnjikavog Vivaldija. Poveznica između vokalnih točaka bile su trio sonate i sonate za violinu i čembalo obojice majstora, uzorno izvedene na HRBA-in prepoznatljivo čist i delikatan način uz umjetničko vodstvo i solistički doprinos violinistice Laure Vadjon, bez čijeg bi znanja i entuzijazma zagrebački glazbeni život bio mnogo siromašniji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 13:30