Najambiciozniji album na kojem se plejada hip hop, R&B, funk i neo-soul scene bavi rasizmom

Uskoro ćete u Magazinu Jutarnjeg lista moći pročitati tekst o "What's Going On" Marvina Gayea, prošle jeseni pozicioniranog na sam vrh liste "500 najboljih albuma svih vremena" u izboru panelista Rolling Stonea, a u povodu 50. obljetnice tog remek-djela soul, funk i R&B glazbe te još devet socio-politički angažiranih albuma afro-američke glazbe iz 1971. godine.

Na prijelomnici 60-ih i 70-ih niz afro-američkih glazbenika i pjevača jasno je i glasno progovorio o problemima koji su tištili američke crnce te o onome što je tada razaralo Ameriku po rasnim i klasnim, političkim i socijalnim pitanjima. Ta je angažiranost afro-američke glazbe, ubrzo zamrla, obnovljena sredinom 80-ih stupanjem na scenu hip hop pionira, no od sredine 90-ih glavna ideologija američkih repera, a tako je ostalo do danas, nije više bila "crnački CNN" nego "bling-bling". Rasna i klasna pitanja Tek odnedavno, zarad Black Lives Matter pokreta, došlo je do obnove interesa afro-američkih glazbenika za temama poput policijske brutalnosti, rastućeg siromaštva, rasnih i klasnih podjela koje nisu minule time što je Barack Obama prije dvanaest godina postao prvi "crni" predsjednik, a sada i Kamala Harris prva "crna potpredsjednica" Amerike.

Tako su se Black Lives Matter tema pojedinim pjesmama dotakli i teškaši R&B i hip hop industrije poput Beyonce, Ushera, Kendricka Lamara, Childish Gambina i Johna Legenda. U proteklih nekoliko godina možda bi se mogao naći i poneki album afro-američke glazbe u cijelosti posvećen rasnim i klasnim pitanjima, prije svih slično naslovljen "Black Messiah" D'Angela, podjednako u doticaju s "There's A Riot Goin' On" grupe Sly & The Family Stone i "Black Moses" Isaaca Hayesa, oba iz 1971. godine. Ipak, album inspiriran filmom "Judas And The Black Messiah", naslovom, postavom i konceptom najambiciozniji je album na kojem se cijela plejada manje ili više poznatih aktera hip hop, R&B, funk i neo-soul glazbe bavi rasizmom.

Priča istoimenog filma je mučna, intrigantna i istinita - izdajstvo i ubojstvo Freda Hamptona, jednog od lidera pokreta Black Panther kojeg je FBI-ev odjel COINTELPRO označio jednim od "crnačkih nacionalističkih mrziteljskih pokreta". Usput, COINTELPRO je subverzivne djelatnosti "istraživao" i u istupima Muhammada Alija, Martina Luthera Kinga, Malcolma X, ali i Hendrixa i Lennona, protivnika rata u Vijetnamu, "nove ljevice" i starijih komunista i socijalista, Američkog indijanskog pokreta pa čak i Ernesta Hemingwaya. Ni danas se ne zna je li taj odjel FBI-a rasformiran ili još djeluje, pa tako i prema Black Lives Matter pokretu, kako to smatra online mjesečnik Atlanta Black Star.

Kako god, stara priča o izdajstvu u ubojstvu Freda Hamtpona (1948-1969) pokazala se aktualnom i danas te dovoljno vrućom da se njome u rimama i ritmovima pozabave H.E.R., Nas, Jay-Z & Nipsey Hussle, Black Thought & C.S. Armstrong, ASAP Rocky, Rakim, BJ The Chicago Kid, Polo G, Smino & Saba, SiR i drugi, počevši sa Fredom Hamptonom Jr.-om, sinom lidera Black Panther pokreta koji uvodnu pjesmu "Cointelpro/Dec. 4" zaključuje stihovima "From the tongues of the Black Panther Party Cubs/Let us continue to resist and never forget/2337 W. Monroe/4:35 AM in the morning/Westside of Chicago/1969", mjesto i vrijeme ubojstva njegovog oca.

Većina pjesama dokumentarizmom i upečatljivim opisima pridonose tome da se album "Judas And The Black Messiah" već sad imenuje jednim od "kulturoloških događaja godine", a zanimljiva je i stilska raznolikost okupljenih izvođača čije pjesme tvore efektnu cjelinu. Apsolutno je najdojmljivija "Fight For You" zavodljive R&B pjevačice H.E.R. koja zvuči poput funk/soul klasika s prijeloma 60-ih i 70-ih. Muzika, društvo i ekonomija Uz to, zgodno je povući i paralelu između filma "Judas And The Black Messiah" (koji zbog priče o "represiji i revoluciji", režije Shake Kinga i glume Daniela Kaluuye i Lakeitha Stanfielda pobire laude filmskih kritičara) i također vrlo hvaljene britanske serije "Small Axe" u kojoj redatelj Steve McQueen također zanimljivo tangira temu britanskog rasizma u drugoj polovici 20. stoljeća. I on vješto koristi glazbu, ali arhivsku, naročito u prvoj epizodi "Mangrove" kojom dominira ska iz ranih 60-ih te u drugoj epizodi "Lovers Rock", potpuno posvećenoj istoimenom odvojku reggae glazbe iz sredine 70-ih. Muzika nam doista, kad njeni autori to žele i/ili kad se spretno rabi u filmovima i serijama, može puno reći o društvu, politici i ekonomiji.