PIŠE ALEKSANDAR DRAGAŠ 'Šarmantan debi koji će osvojiti regiju'

U ovoj državi, znamo to odavno, mnogo toga je u komi ili diše na škrge pa tako i hrvatska diskografska industrija koja ima sve manje volje i sluha da debitantima pruži iole pristojne uvjete snimanja i objavljivanja debi albuma, posebice ako ti debitantni dolaze s izvanestradne glazbene scene, ali ne valja ni preoštro suditi diskografima jer u ovako maloj i siromašnoj državi izdavanje CD albuma doista je upitna rabota. S druge strane, tonski studiji nikada nisu bili jeftiniji, pristojni instrumenti i oprema za efikasna kućna snimanja također, a tu je i blagodat internetskog objavljivanja koju mnogi mladi izvođači danas rabe kao nekoć samizdat audiokasete. Izneseno vrijedi i za Punčke, ženski post-punk trio iz Vinkovaca, odnosno Novske na privremenom boravku u Zagrebu koji je marljivim sviranjem po klubovima i barovima već u demo fazi stekao kritičnu masu poklonika, zbog čega debi album “Sunčano s povremenom naoblakom”, nakon prošlogodišnjeg internet-only EP-a “Mehanizmi obrane”, neće ostati izgubljen u bespućima interneta. Bit će šteta ako spomenuti prvijenac Punčki, osnovanih 2007. u Vinkovcima kao sekstet, ne osvane i na vinilnom LP izdanju za kolekcironare.

Naime, Punčke su prilično vješto u funkcionalnoj produkciji Hrvoja Nikšića - unatoč depresivnim tonovima i relativno monotonom ritmu svako toliko iznenade uzletima radosti, izljevima buke, katarzom i ekstatičnim pop-melodijama - iskombinirali odlike Joy Divisiona, Slitsa, Sonic Youtha, Pixiesa, PJ Harveyja, L7, Holea i Breedersa, ali i postale samosvojne i prepoznatljive jer uvjerljivo i efektno stapaju post-punk s razdjelnice 70-ih i 80-ih, odbljeske noise i stoner-rocka, grungea te onoga što se danas neprecizno zove indie-rock. U njihovoj glazbi, kao i kod Repetitora, zamjetni su i utjecaji Obojenog programa i Boyea, odnosno Discipline kičme, pa čak i slovenskih punk bendova s početka 80-ih, odnosno riječkog punka i novog vala što ih čini potentnima u regiji.

Prostora za poboljšanja ima, posebice u segmentu vokala, ali “Sunčano s povremenom naoblakom” s osobenom ljubavnom i naglašeno intimnom lirikom nameće se kao jedan od najšarmantnijih i najboljih hrvatskih i regionalnih debi albuma posljednjih nekoliko godina, pa čak i u dosadašnjem dijelu 21. stoljeća, zbog čega autorski sazrelim Punčkama valja poželjeti da što prije postanu značajan, pa i popularan bend. Naime, Punčke su kvalitativno posve ravnopravne sa ženskim londonskim post-punk kvartetom Savages, čiji je prvijenac “Silence Yourself” nedavno nominiran za Mercury Prize, a i zanimljivije od niza razvikanih svjetskih imena post-punk scene 21. stoljeća. Nažalost, na ovakvim tržištima, kakvo je hrvatsko i u okolnim zemljama u kojima ih publika može razumjeti, takvu kvalitetu i osobenost teško je kapitalizirati iako bi na tom istom prostoru u vrijeme novog vala svi brujali o Punčkama i njihovom debiju. One bi tada imale šansu od svoje glazbe pristojno i živjeti, a ne tek imati džeparac za podebljanje studenskog budžeta jer socijalizam je za ovdašnju kulturu, pa i popularnu glazbu bio efikasniji od kapitalizma. Alice Munro dobitnica je Nobelove nagrade