Priča o ambicioznoj i domišljatoj sluškinji koja se odlučila udati za svog ostarjelog bogatog gazdu

Hrvatski barokni ansambl razveselio je publiku 22. listopada na sceni kazališta Kerempuh, gdje privremeno boravi, izvedbom opernoga intermeca "Služavka gospodarica" Giovannija Battiste Pergolesija iz 1733. godine. S obzirom na povijest tog prastarog djelca kojim je uz mnoge onodobne otpore tzv. velike barokne opere počeo život komičnoga (buffo) žanra, nije loše povremeno se podsjetiti kako je sve počelo. Iako danas, nakon duge i temeljite inventure baroknoga razdoblja, "La serva padrona" nije mnogo više od relikta vremena u kojem su nastala i opstala mnogo važnija, a glazbeno i vrednija djela.

Pergolesijeva partitura baš i ne nudi odveć materijala za 40-minutno trajanje priče o ambicioznoj i domišljatoj sluškinji koja se odlučila udati za svog ostarjelog bogatog gazdu. Nekoliko arija i recitativa dostajalo bi i za kraće vrijeme pa je scenski dio igre važan da bi se izbjegla monotonija, a djelo učinilo privlačnim današnjoj publici. U tome je HRBA i uspio te angažmanom suradnika koji su temelju glazbe, na čijem se čelu našao iskusni čembalist/dirigent Pavao Mašić, omogućili dodatnu vrijednost.

Redatelj Dražen Šivak i Đenisa Pecotić, scenografkinja i kreatorica sjajnih kostima, zakovitlali su dvoje pjevača i jednoga glumca u scenski dovitljivu zavrzlamu kojoj nije nedostajalo humora i spontanosti. Lijepi, mladi i zvonki glasovi dobre tehničke podloge Nikoline Hrkač i Marina Čarga, uz duhovitu asistenciju Borisa Barukčića, glumca bez teksta, ali s obiljem gegova u ulozi sluge, pomagača u sluškinjinoj intrigi, uspješno su oživjeli stil jednog od oblika commedije dell‘arte. Možda je sazrelo vrijeme za jednu zrelu baroknu operu s obzirom na volju i sposobnosti Ansambla i suradnika. Dakako, nađe li se novac! Jer autentično izvedena barokna opera mimo improvizacije poprilično košta.