ROCK NIJE KULTURA?

ROKERI U PROSVJEDU 'Javnim sredstvima potiče se reproduktivna glazba, a ne autorska'

 Bruno Konjević / CROPIX
Predstavnici udruge koncertnih promotora prosvjeduju protiv 'skandaloznih' rezultata dodjele javnih sredstava i traže opoziv Vijeća za glazbu i Berislava Šipuša i Tedija Lušetića

Na danas održanoj press konferenciji "Rock nije kultura?!" predstavnici udruge Promo (Udruga koncertnih promotora), javno su iskazali nezadovoljstvo i protest protiv nedavno objavljenih skandaloznih rezultata dodjele javnih sredstava za glazbene programe od strane Ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a također i protiv dosadašnje dugogodišnje prakse dodjeljivanja navedenih sredstava istom uskom krugu institucija i organizatora.

Predstavnici udruge Promo objasnili su sustav dodjele javnih sredstava u glazbenoj kulturi pri čemu je ključna činjenica da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju članove Vijeća koji ocjenjuju predložene glazbene programe na natječaju za Javne potrebe u kulturi. Sastav imenovanih Vijeća za glazbu pokazuje da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture, kako naglašavaju u udruzi Promo, imenuju isključivo osobe koje se bave reproduktivnom klasičnom glazbom i eventualno jazzom. Pri tome tzv. nominiranje članova Vijeća predstavnici udruge Promo vide kao stvaranje privida demokratske procedure. Koncertni promotori kao odgovorne osobe za održavanje ovakvog diskriminatornog sastava kulturnih Vijeća za glazbu navode Tedija Lušetića, klarinetista i zamjenika pročelnika ispred Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Berislava Šipuša, dirigenta i zamjenika ministrice kulture ispred Ministarstva kulture.

Istraživanje glazbenih potreba i preferencija, koje je provela agencija Ipsos Puls u listopadu 2014., pokazalo je da 80% građana grada Zagreba i Republike Hrvatske kao svoju javnu kulturnu potrebu u glazbi navodi koncerte kvalitetne suvremene autorske glazbe (koja se u širem smislu naziva rock glazbom uz sve moderne izvedenice), no bez obzira na to Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu takve programe i koncerte u potpunosti isključuju iz sustava javnog financiranja glazbene djelatnosti, kako su naglasili iz udruge Promo u svom obraćanju javnosti.

Konferencija za javnost udruge koncertnih promotora u Tvornici kulture

Unatoč javnom interesu, Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu nerelevantno sufinanciraju samo klasičnu i jazz glazbu, čime ograničavaju pojam glazbe te diskriminiraju kvalitetne suvremene autorske glazbene oblike, mišljenja su u inicijativi koja okuplja koncertne organizatore festivala kao štio su INmusic, Žedno Uho, Terraneo, SuperUho, Multikultura i klubova Vintage Industrial Bar, Tvornica kulture, Klub.Zagreb, Močvara i Palach.

Iz objavljenih podataka u Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba vidljivo je da se održi preko 500 koncerata klasične glazbe u Zagrebu, dok se koncerata rock glazbe održi oko 250, iako je, smatraju pokretači nove inicijative, potreba javnosti za rock koncertima četverostruko veća od javne potrebe za klasičnim koncertima.

Jasno je da se u stvari radi o lobiju koji štiti uske interese, iako se radi o javnim sredstvima namijenjenima zadovoljavanju javnih potreba u kulturi, naglašava se u priopćenju udruge Promo, koja takvu praksu smatra izrazito nedemokratskom.

Oni zahtjevaju od premijera Zorana Milanovića i ministrice kulture, te od zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba Sandre Švaljek opoziv navedenih Vijeća za glazbu i njima nadređene javne dužnosnike Berislava Šipuša i Tedija Lušetića, jer su, po njima, najodogovorniji za uzurpaciju javnog novca namijenjenog zadovoljavanju javnih potreba na području glazbe.

Također, traže uključivanje suvremene autorske glazbe u postojeće sustave sufinanciranja gradske i državne glazbene kulture i raspodjelu javnih sredstava namijenjenih za programsku djelatnost u glazbi, i to 50% sredstava za potrebe suvremene autorske rock glazbe te 50% programskih sredstava za potrebe reproduktivne klasične i jazz glazbe. Uz to, traže da se kvalitetna suvremena autorska glazba uvrsti u Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka 2015.-2022., o kojoj je predviđeno glasanje na skupštini Grada Zagreba 26. ožujka.

Napominju da je omjer od 50 posto više nego pravedan, jer uz programska sredstva osiguranima od strane navedenih Vijeća za glazbu kroz natječaje za javne potrebe u kulturi, glazbene ustanove posebno su podržane i tzv. sredstvima za hladni pogon za što se izdvaja oko 60 milijuna kuna javnog novca samo za tri ustanove u Zagrebu (KD Vatroslav Lisinski, Koncertna direkcija Zagreb i Zagrebačka filharmonija). Tim sredstvima su u potpunosti pokriveni troškovi plaća, dodataka na plaću, režija, i sl. Povrh navedenih financiranja, glazbene ustanove su oslobođene i plaćanja PDV-a na ulaznice, odnosno za ustanove u glazbi PDV na ulaznice je 0%, dok nezavisni organizatori plaćaju 13% PDV-a na ulaznice za koncerte.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 03:43