SPAJANJE KONCERTNE DIREKCIJE ZAGREB I DVORANE LISINSKI Ideja stara gotovo 20 godina došla je na dnevni red zagrebačke skupštine

ZAGREB - Predloženo pripajanje Koncertne direkcije Zagreb Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, o kojemu će Gradska skupština Grada Zagreba odlučivati na sjednici u utorak, po riječima ravnatelja dviju institucija, ukoliko bude prihvaćeno, bit će veliki izazov koji bi mogao rezultirati postizanju još boljih rezultata u poslovanju obiju institucija.

"Ideja oko spajanja, ukoliko se napravi na pravi način, dakle uz racionalizaciju poslovanja i troškova i optimizaciju rada jednog koncertnog ureda, mogla bi imati pozitivne aspekte", kazao je Hini Josip Nalis, donedavni ravnatelj KDZ-a, nakon što je pet godina proveo na njegovu čelu.

Načelna pozicija te institucije je zadržavanje autonomije, istaknuo je, a ključno je da, ukoliko prijedlog o pripajanju bude prihvaćen, on bude proveden što je moguće bolje i uz pozitivne pomake, "jer puko sljepljivanje KDZ-a i KD Lisinskog nikako ne bi bilo dobro, ali to se neće ni raditi".

Ideja stara gotovo 20 godina konačno je došla na dnevni red zagrebačke Gradske skupštine, na prijedlog gradonačelnika, odnosno zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Obrazloženo je kako je riječ o procesu racionalizacije korištenja proračunskih sredstava, koje Grad Zagreb izdvaja za glazbene kulturne programe, ali i osiguranju jednostavnijeg i učinkovitijeg programskog planiranja i provedbe programa.

I filharmonija stanuje u Lisinskom

Pripajanjem KDZ-a i KD Vatroslava Lisinskog stvorila bi se u Gradu Zagrebu glazbena ustanova koja bi, uz Zagrebačku filharmoniju, koja također "stanuje" u Lisinskom, raznovrsnošću programa i dalje činila Zagreb prepoznatljivom europskom kulturnom metropolom. Ta bi operacija također Gradu omogućila racionalnije korištenje proračunskih sredstava i kvalitetnije planiranje programa i financiranja glazbenih ustanova.

Programi KDZ-a o ovoj godini uključuju pet malih ciklusa i dva festivala, te velika međunarodna natjecanja koja se ciklički izmjenjuju, za što godišnje iz gradskog proračuna dobiva oko 1,5 milijuna kuna. No, svoju programsku djelatnost prijavljuje također na Ministarstvo kulture, Turističku zajednicu Grada Zagreba, dok se dijelom financira i uz pomoć partnera i sponzora, ali i od prodaje ulaznica.

Nalis ističe kako kao dugogodišnji djelatnik KDZ-a, isprva kao pomoćnik ravnatelja, kasnije kao vršitelj dužnosti i na kraju kao ravnatelj, vjeruje da KDZ kao samostalna institucija također može nastaviti uspješno djelovati, ali uz prilagodbu novim tržišnim okvirima i modelima rada. No, razumije i logiku iza prijedloga da dvije gradske institucije čije se djelatnosti dijelom preklapaju postanu jedna administrativna cjelina.

Nalis: Kulturi nije lako, promjene su nužne

"Meni osobno jest teško, jer mi postojimo od 1940., dakle gotovo 80 godina i riječ je o instituciji koja je doista upisala veliki trag u kulturi i povijesti grada. No, moramo biti svjesni da živimo u novim vremenima u kojima kulturi nije lako i da su promjene u poslovanjima nužne. Jer, također moramo priznati da pomalo jest čudno da grad ima koncertnu dvoranu koju financira i koncertni ured koji financira, a djelatnosti im se preklapaju", kazao je Nalis.

KDZ velik dio svojeg programa realizira upravo u prostorima KD Lisinskog, ali se iz sadašnje pozicije mora za termine boriti u jednakim uvjetima, kao i svi ostali. Nadalje, KDZ nije obveznik PDV-a, a Lisinski jest, što dodatno komplicira stvari. "Tako da vjerujem da bi nam bilo lakše djelovati kad bismo bili domicilno vezani uz taj prostor. No, stvari na papiru mogu izgledati dobro, ali pitanje je što će biti kod provedbe. Volio bih biti otvoren prema toj ideji i vjerujem da ako se krene realizirati u pravom smjeru sigurno može dati dobre rezultate", dodao je.

Pripojenjem KDZ-a KD-u Lisinski KDZ prestaje postojati kao samostalna institucija, službe se spajaju, a Lisinski kao pravni sljednik preuzima svu opremu, dokumentaciju, arhivu, sredstva i prava KDZ-a, kao i djelatnike, te programe. Time bi ingerenciju nad djelatnosti dotadašnjeg KDZ-a u cijelosti preuzela KD Vatroslava Lisinskog sa svojim ravnateljem Draženom Siriščevićem.

Siriščević: Spajanjem do još boljih rezultata

Siriščević je istaknuo kako vjeruje da bi to spajanje moglo pridonijeti ostvarivanju još boljih rezultata u poslovanju obiju institucija. "Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog kontinuirano godinama posluje izrazito uspješno. Usuđujemo se reći, u usporedbi s drugim kulturnim institucijama grada Zagreba i Hrvatske, bez konkurencije uspješno. Sve dosadašnje poteškoće u radu Koncertne direkcije Zagreb i njihovi ostvareni dugovi za nas će biti još samo jedan izazov. Golem, ali nadamo se ne i nerješiv", kazao je.

Prijedlog Gradskog ureda o pripajanju KD Lisinski, stoga, doživljava doista kao još jedan kompliment svoje uspješnosti. "Uz neizostavnu dodatnu pomoć Gradskog ureda i snažniju suradnju,vjerujem da možemo postići još veće rezultate u kulturi", poručio je Siriščević.

Pripojenje bi vjerojatno značilo i selidbu KDZ-a, koji trenutno djeluje iz gradskog prostora na adresi Kneza Mislava 18, u prostore KD Lisinskog, gdje trenutno kao podstanari žive i Zagrebačka filharmonija i Hrvatska glazbena mladež.

Proces podrazumijeva zbrinjavanje svih djelatnika KDZ-a – njih ukupno 18, od čega dio zaposlenika otpada na Muzički informativni centar koji je posebna ustrojstvena jedinica KDZ-a – na način da se ili prebace na druga, slična radna mjesta unutar KD Lisinski, ili da se, ovisno o potrebama raspodijele na radna mjesta unutar drugih gradskih ustanova. "Pojedinosti oko pripojenja još nisu razrađene, ali sigurno je da će se sva prava zaposlenika štititi te da će svi biti zbrinuti na ovaj ili onaj način, i to u sklopu novog ustroja, koji je također predviđen prijedlogom", istaknuo je Nalis.

Ukoliko Skupština na svojoj sjednici u utorak 21. ožujka prihvati taj prijedlog, kao što se i očekuje, KD Lisinski ima rok od 90 dana za usklađivanje svojeg statuta, unutarnjeg ustroja i općih akata. Taj drugi korak podrazumijevat će razgovore svih dionika – zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, uprave KD Lisinskog i KDZ-a – koji bi trebali odrediti realne potrebe.

"Ideja je da se probamo partnerski udružiti i pokušati naći najbolji model, vidjeti koja su najbolja rješenja koja možemo primijeniti kako bi se naše poslovanje i programi najbolje uklopili u strukturu i shemu KD-a Lisinski", pojasnio je Nalis, kojemu je nedavno istekao ravnateljski mandat. Skupština Grada Zagreba na svojoj prošloj sjednici nije prihvatila njegovu kandidaturu za novi mandat, niti je zasad imenovala vršitelja dužnosti.