135.000 POSJETITELJA HNK U ZAGREBU 'Apeliram na sve koji odlučuju u kulturi da za HNK osiguraju još jednu pozornicu'

Dubravka Vrgoč, od 2014. intendantica zagrebačkog HNK, u trećem mandatu predsjednica Europske kazališne konvencije, šefica Festivala svjetskog kazališta, središnju je nacionalnu kazališnu kuću napokon izdigla iznad dugogodišnje prosječnosti.

HNK je 2016. posjetilo više ljudi nego što Rijeka ima stanovnika. Koliko su porasli programski troškovi?

- Nisu porasli. Dapače, “snašli” smo se i sa 5 posto manje programskih sredstava i drastično smanjenim sredstvima za Festival svjetskog kazališta. Da, gledalo nas je 135.000 ljudi, dakle 40.000 više nego lani, što je, kad smo već kod gradova, gotovo koliko Karlovac ima stanovnika. Uspjeli smo zadobiti povjerenje publike, što je u ovom vremenu obilježenom različitim krizama, od ekonomske do moralne, nesumnjivo važno. Zagrepčani su prepoznali naše repertoarne namjere, spremnost da odgovorimo zahtjevima što se nameću upravo na ovom prostoru i u ovom vremenu, kao što su prepoznali i trud svih naših ansambala da odgovore najvećim umjetničkim izazovima.

Iza brojki kriju se stari problemi. Operne produkcije i dalje su preskupe za broj izvedbi. Nisu li koprodukcije zapravo jedino rješenje?

- Koprodukcije su možda najbolje rješenje, jer smanjuju troškove, a ne umanjuju umjetničke rezultate. Cijela operna Europa uostalom funkcionira u udruživanju više kazališnih i festivalskih kuća oko jedne predstave. Naša koprodukcija Donizettijeve opere s mariborskim SNG-om pokazala se više nego uspješnom, i to po modelu - jedinstvena scenografija i kostimi, ista autorska ekipa, naši pjevači, zbor i orkestar. U sljedećoj godini čeka nas jedna uzbudljiva i važna koprodukcija za koju smo i nagrađeni prestižnom nagradom Fedora. Riječ je o suvremenoj operi “Kein Licht” za koju je libreto napisala Elfriede Jelinek, glazbu Philippe Manoury, redatelj je Nicolas Stemann, a uz parišku Operu Comique koproducenti su Théâtres de la Ville de Luxembourg, Festival Musica de Strasbourg, Opéra National du Rhin, münchenski Kammerspiele te Ircam-Centre Pompidou, a praizvedba će biti u rujnu na Ruhrtriennaleu. Naša koprodukcija “Evanđelje” u režiji Pippa Delbona već je obišla više od dvadesetak velikih europskih kazališta, a u siječnju će se čak tri tjedna prikazivati u Parizu.

Čak je i Baletu HNK teško zadržati vrhunske plesače. Neke ste predstave gotovo morali otkazati. Kako mislite riješiti taj problem?

- To je veliki problem i nadam se da će se nakon mnogih pokušaja u mandatu ove Vlade ipak uspjeti riješiti. Problem je naime u biološkom starenju baletnog ansambla i neodgovarajućoj primjeni beneficiranog staža, odnosno u dugogodišnjoj neusklađenosti zakona i pravnih akata. Tako trenutačno u našem ansamblu od 80-ak plesača više od polovice ne zna otplesati zahtjevnije uloge, a mladim se plesačima ne otvora prilika da se zaposle... S druge strane, vrhunski plesači često se ne zadržavaju dugo jer ih privuku financijski atraktivnije ponude iz europskih teatara. Time su smanjene i mogućnosti za razvoj našega baletnog ansambla koji s druge strane mora zadovoljiti zahtjevan baletni repertoar.

Drama HNK izvanredno je napredovala, “Tri zime” i “Žena” veliki su hitovi. Međutim, nije vam uspio projekt druge scene. Što ćete poduzeti?

- Ono što nas doista veseli veliko je zanimanje za dramske izvedbe. Predstave poput “Tri zime”, “Žene” i “Tartuffa” danima su unaprijed rasprodane. Iako smo prošle sezone “otvorili” drugu scenu u pokusnoj dvorani, i to iznimno uspješnom predstavom “Bella figura’”, ta scena ipak nije pogodna. Naša je zgrada sagrađena prije 121 godinu kad i mnoge europske teatarske kuće u kojima se s vremenom Opera odvojila od Drame. No, kod nas još tri ansambla dijele jednu pozornicu, a dva jednu jedinu pokusnu dvoranu. Ne znam postoji li u Europi takav slučaj. Naša se tri ansambla doslovno bore za prostor i vrijeme, a tehnika više fizički ne može stići opslužiti sve pokuse i izvedbe. Opera i Drama trenutačno probaju u četiri dislocirana prostora (Muzička akademija, Velesajam, Lado i Tala) i samo se nadamo da će se naposljetku uspjeti sve povezati. Apeliram na sve one koji odlučuju o kulturi i o sudbini HNK da u što bližoj budućnosti izgrade nov teatar, odnosno odvoje Operu od Drame ili pronađu prostor u gradu koji bi dimenzijama odgovarao našoj pozornici kako bi barem jedan ansambl mogao probati u optimalnim uvjetima.

Proračun za 2017. neznatno je povećan. Koliko ćete novca sami nabaviti i ne bi li zapravo država trebala više dati onome tko i sam nabavlja više novca?

- Nama se proračun za 2017. godinu nije povećao, dapače, izgleda da se neznatno smanjio. Naši vlastiti prihodi u 2016. iznosili su oko 10 milijuna kuna, što je veliko povećanje u odnosu na prethodne godine. Mislim da bi država svakako trebala nagrađivati one koji sami uspijevaju zaraditi više sredstava, a ne uvijek pomagati gubitašima te u većini slučajeva sanirati dugove. Kao što smatram da bi i kazalište trebalo stimulirati umjetnike i ostale djelatnike koji se iznimno zalažu i pridonose rezultatima, što nam je sada, po svim kazališnim aktima, onemogućeno. Treba promijeniti način promišljanja i institucija i uopće kazališne djelatnosti te nagrađivati one koji danas pridonose boljem poslovanju i boljoj percepciji kazališne umjetnosti.

Jeste li riješili dugove prijašnje uprave?

- Još početkom prošle godine isplatili smo sve umjetnike i sve “dobavljače” kojima je kazalište, po primopredajnom zapisniku iz rujna 2014. godine, dugovalo gotovo osam milijuna kuna. Sada rješavamo i druge godinama nagomilavane probleme - od stanova u vlasništvu HNK, “sitnog inventara’”, neevidentiranih fundusa... Zvuči nevjerojatno, ali prije samo nekoliko dana zgrada kazališta napokon je uknjižena kao vlasništvo Hrvatskoga narodnog kazališta.

HNK napokon gostuje, koliko vas u tome prate država i Grad?

- U inozemstvu smo gostovali u 2016. godini 21 put, a u nas 18. Od naših desetak zahtjeva za financiranje međunarodnih gostovanja Ministarstvo kulture nam u tom razdoblju ništa nije odobrilo. No, situacija se sada bitno promijenila. Da nije bilo razumijevanja nove ministrice kulture i Grada Zagreba, ne bismo prije nekoliko tjedana s velikim uspjehom izveli “Tri zime” u Tel Avivu i tako prvi put HNK predstavili u Izraelu. Grad Zagreb omogućio je iznimno uspješan gala koncert baletnih zvijezda iz Sankt Peterburga, a u svibnju 2017. naš će se Balet predstaviti u sanktpeterburškom Aleksandrijskom teatru, što je doista za nas veliki događaj. Čekaju nas još neka važna gostovanja u Budimpešti, Beču, Bologni, a nadamo se i na nekim velikim europskim festivalima.