ZLATNI STUDIO 2022.

Filip Nola: ‘Počeo sam režirati i pisati iz potrebe da radim ono što mi nedostaje u kazalištu‘

Filip Nola

 Srdjan Vrancic/Cropix
Filip Nola nominiran je za Zlatni Studio u kategoriji najboljeg kazališnog glumca za ulogu u predstavi ‘Ja sam ona koja nisam‘

Filip Nola (53) nominiran je za Zlatni Studio u kategoriji najboljeg kazališnog glumca za ulogu u predstavi "Ja sam ona koja nisam" autora Mate Matišića. Nola je dugogodišnji član glumačkog ansambla Zagrebačkog kazališta mladih te cijenjeni filmski i televizijski glumac, ali i svestrani dramski umjetnik koji je svojim dramskim tekstovima dosad izborio posebno mjesto u prostoru hrvatske dramatike, osobito komediografije.

Glasajte za nominirane u kategorijama za nagradu Zlatni Studio

Njegovi su dramski tekstovi rado izvođeni i nagrađivani, a za dramu "Jukebox, Melita" dobio je i Nagradu za dramsko djelo "Marin Držić". Nola je kao dramski autor zaigran, nesputan, veoma često na granici političke i svake druge korektnosti, a uz to i žanrovski raznolik, što njegove tekstove čini živim i neposrednim svjedocima vremena u kojem živimo.

Iako je primarno glumac, Nola i režira i piše, što je počeo, kaže, iz neke potrebe da radi ono što mu nedostaje u kazalištu. Zato se počeo baviti i nezavisnim kazalištem. Već nakon treće godine Akademije, početkom devedesetih, počeo je puno raditi. Igrao je na Dubrovačkim ljetnim igrama, u HNK. Dvije godine nakon toga s Filipom Šovagovićem radio je "U očekivanju Godota" i sve su sami radili. Pozivali su kolege da gledaju probe, ali i starije glumce.

"Sjećam se jedne probe kad je došao Fabijan Šovagović i izmijenio nam uloge - meni je rekao da igram Estragona, a Filipu Vladimira. Onda je drugoga dana u ITD došetao - u proljeće 1992. - Tom Gotovac, pa smo s njim sat i pol razgovarali o Beckettu. Zato sam ja to radio, a poslije sam počeo i pisati", prisjetio se.

Predstava "Ja sam ona koja nisam" najavljena je kao komad u kojem se redatelj Paolo Magelli i dramaturginja Željka Udovičić Pleština odmiču od realističnosti i naturalističnosti prvog plana teksta te poniru u unutarnje svjetove triju žena, onih koje su izudarane, ranjene i opet prelijepe, koje se razotkrivaju fizički i emotivno, neustrašene od tuđih pogleda, halapljivih i sažalnih, izrastajući na njima iznova u nova bića koja žive s druge strane brutalne stvarnosti.

Kritika je predstavu dočekala uz superlative, a Tomislav Čadež je napisao: "Gluma je, rekao bih, nadahnuta, čak i posvećena. Dojmljiv je to poetski triler. Matišićev dramski svijet samo je za površno oko zamišljen realistički, a zapravo je izmješten u prostor moraliteta. Likovi nisu individualci, negoli predstavnici različitih sila, tipova egzistencije i karakter im dakle daju tek režija i gluma. Ti su likovi naoko iz naroda, a zapravo namjerno artificijelni, sirov kriminalac koji čita Krležu, čistačica s božanskim glasom, otmjena alkoholičarka".

U predstavi glume Anđela Ramljak, Lucija Šerbedžija, Urša Raukar, Maro Martinović, Milivoj Beader, Barbara Prpić, Doris Šarić Kukuljica, Hrvojka Begović, Filip Nola, Frano Mašković, Ugo Korani, Zoran Čubrilo, Dado Ćosić i Katarina Bistrović Darvaš. Scenograf je Miljenko Sekulić, kostimografkinja predstave Marita Čopo, glazbu su potpisali Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle, a autor videoprojekcija je Ivan Marušić Klif.

image
Jutarnji.hr
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:45