ZAGREB - Na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u četvrtak navečer dodijeljene su Nagrade hrvatskog glumišta za najbolja umjetnička ostvarenja u 2016. te nagrade za životno djelo kazališnim umjetnicama Ingi Appelt i Veroniki Durbešić.
Nagrade su ove godine dodijeljene 24. put a njihova dodjela tradicionalno se vezuje uz dan kada se 24. studenoga 1860. po prvi puta s pozornice čuo hrvatski jezik, što je označilo povijesni trenutak hrvatskoga glumišta.
Primivši Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje u području drame, Inge Appelt zahvalila se žiriju što ju je odabrao i nagradio, a zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavelli što joj je "produžilo rok trajanja", pa je tako trenutno u svojoj 50. aktivnoj glumačkoj sezoni.
"Nagrade uvijek povezujem s rečenicom 'Mnogo zvanih, malo odabranih'", kazala je Appelt, kojoj je nagradu donijela "iznimna glumačka vrsnost u suvremenome hrvatskom kazalištu posljednjih 50 godina", a uručila pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo.
Glumici i pjevačici Veroniki Durbešić nagradu za životno djelo u opereti ili mjuziklu donijela je dugogodišnja karijera tijekom koje je nastupila u brojnim komedijama, operetama, mjuziklima i rock-operama u kojima je najviše došao do izražaja njezin osobit dar za komične uloge.
Primivši nagradu iz ruku zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Durbešić je zahvalila velikanima glumišta i prijateljima glumišta što su joj dodijelili životnu nagradu, a publici u dvorani i onoj iza malih ekrana poručila kako je presretna što s njom dijeli najsretnije trenutke svojega života.
"Glumac je poeta jednoga grada, on je lučonoša. Glumca se ne može platiti, mi sami sebe plaćamo, mi na ovoj sceni moramo biti, a ta nagrada dokazuje da je moj život imao smisla", poručila je.
Dodijeljena je i posebna Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti, koja je ove godine pripala scenografu Miljenku Sekuliću-Sarmi "za nesebičan i predan rad te za maštovito kreiranje scenografskih ostvarenja i snažnu umjetničku likovnost i osobnost kojima je trajno obilježio hrvatsko kazalište".
Sekulić je zahvalio na nagradi, "kako žiriju, tako i kazalištima, svim tehnikama u kazalištima, te svima koji me podržavaju da napravimo nešto bolje i više".
Dodjelu tradicionalno obilježava šaroliki glazbeno-scenski performans koji je ove godine vodio glumački par iz HNK-a Osijek Aleksandar Bogdanović i Aljoša Čepl, a u kojemu su, kao i svake godine, sudjelovali svi ansambli HNK-a te njihovi brojni gosti.
Ove godine, svečanost dodjele tematski je bila posvećena 400. obljetnici smrti najvećeg svjetskog dramatičara Williama Shakespearea, pa su u kratkim nastupima i skečevima glumci, plesači, pa čak i lutke podsjetili na neke od njegovih legendarnih drama i likova, duhovito se poigravajući zapletima i povijesnim činjenicama.
'Hinkemann' najbolja dramska predstava
Najboljom dramskom predstavom u cjelini proglašena je predstava "Hinkemann", prema drami "Njemački Hinkemann" Ernsta Tollera u režiji Igora Vuka Torbice i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), dok je za ulogu Eugenea Hinkemanna u toj predstavi Rakan Rushaidat dobio nagradu za glavnu mušku dramsku ulogu.
Za glavnu žensku dramsku ulogu nagrađena ie Nela Kocis za ulogu Laure Lenbachove u predstavi "U agoniji" (PUK – Putujuće kazalište i Scena Ribnjak Centra mladih Ribnja, Zagreb), a nagrade za najbolje sporedne uloge u drami osvojili su Radoslava Mrkšić ("Tri sestre", HNK Osijek) i Mladen Vasary ("Malo morgen", Kazalište KNAP, Zagreb).
Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u 2016. žiri za dramu dodijelio je Ivici Boban za režiju predstave "Othello" Williama Shakespearea u izvedbi dramskog ansambla 67. Dubrovačkih ljetnih igara.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u području drame nagrađeni su Luca Anić ("Tri zime", HNK Zagreb), te Romano Nikolić ("Duša od krumpira", Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika).
Vampirska kronika
Tena Štivičić dobila je nagradu za najbolji praizvedeni suvremeni dramski tekst za "Tri zime" u izvedbi HNK-a Zagreb. Za najbolju kazališnu scenografiju nagrađen je Damir Zlatar Frey, za predstavu "Vampirska kronika Jure Grando" (Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula), a za kostimografiju Mirjana Zagorec za mjuzikl "Mamma Mia" (Gradsko kazalište Komedija, Zagreb).
Ocjenjujući lutkarske predstave i predstave za djecu i mladež, žiri je najboljom proglasio predstavu "Bajka o Žar ptici" prema ruskoj narodnoj bajci u režiji Ivice Boban i izvedbi zagrebačkog Gradskog kazališta Žar ptice. Za ulogu Žar ptice u toj predstavi Ivana Boban dobila je nagradu za najbolje žensko glumačko ostvarenje u kategoriji lutkarskih i predstava za djecu i mlade, dok je za najbolju mušku ulogu nagrađen Bojan Brajčić za ulogu u predstavi "Dica" (Gradsko kazalište mladih Split).
Franjo Dijak dobitnik je nagrade za najbolje glumačko ostvarenje u TV drami, za ulogu u televizijskom filmu "Trebalo bi prošetati psa", dok je nagrada za najbolje redateljsko ostvarenje u radio drami dodijeljena Mladenu Rutiću, za radio dramu "Živio Harms! – Čuda postoje!".
'Moje pjesme, moji snovi'
Najboljom predstavom u cjelini u području plesne umjetnosti ove je godine proglašena "Ms Fox invited Ms Cat for tea and chit-chat one late late afternoon last summer" autora i izvođača Silvie Marchig, Ive Nerine Sibile i Josipa Maršića u koprodukciji Kik Melone iz Zagreba i Sveučilišta u Zagrebu - Studentskog centra - Kulture promjene - Teatar ITD.
Bruno Isaković proglašen je najboljim plesnim koreografom za koreografiju plesne predstave "Nečastive" Studija za suvremeni ples iz Zagreba, Festivala Perforacije i ZKM-a.
Najbolju žensku plesnu ulogu ostvarila je Petra Chelfi u predstavi "Spone" (Zagrebački plesni ansambl i ZKM), dok je za najbolje muško umjetničko ostvarenje u području plesa nagrađen Slađan Livnjak za uloge u dvjema predstavama u produkciji Impulzivnog kolektiva za istraživanje pokreta i Hrvatskog instituta za pokret i ples iz Zagreba.
U području operete i mjuzikla najboljom predstavom u cjelini proglašena je predstava "Moje pjesme, moji snovi" u režiji Nine Kleflin i izvedbi HNK-a Osijek, koja je odnijela i nagradu za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina, a dobila ju je skupina glumaca koji igraju Djecu.
U istoj kategoriji, Igor Barberić nagrađen je za režiju i koreografiju mjuzikla "Mamma Mia" (Gradsko kazalište Komedija, Zagreb), dok su Danijela Pintarić (GK Komedija, Zagreb) i Jakov Bilić (HNK Šibenik) dobili nagrade za najbolja glumačka ostvarenja u opereti/mjuziklu.
Nagradu hrvatskog glumišta su 1992. utemeljili Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU), Hrvatska radio televizija i Večernji list, sa suutemeljiteljima Ministarstvom kulture, Odsjekom za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a, HNK-a u Zagrebu, Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa.
Dodjela se tradicionalno održava pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te pod pokroviteljstvom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Za 24. nagrade Hrvatskog glumišta prijavljena je ukupno 81 predstava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....