NOVA PREMIJERA U GAVELLI

FRANJO DIJAK KAO GLAVNI LIK KIKLOPA 'Baš kao i moj Melkior Tresić, ljudi se i danas zatvaraju u svoje mikrosvjetove'

 Tomislav Krišto / CROPIX
 Nakon više od 40 godina zagrebačka publika u petak će gledati premijernu izvedbu kultnog Marinkovićevog djela

U petak 22. veljače u zagrebačkoj Gavelli bit će premijerno izvedena predstava “Kiklop”, nova scenska adaptacija kultnog Marinkovićeva romana u režiji Saše Anočića.

Glavnog junaka Melkiora Tresića, književnog kritičara, budućeg dezertera i sanjara, glumi Franjo Dijak.

- Meni se čini da je on normalan u svojoj nenormalnosti. Čovjek je to koji je u trajnoj borbi s okolinom, ali, čini mi se, i sa svojim fiksacijama. U mašti nalazi utjehu, ali samo nakratko, jer ga surova stvarnost i rat koji se približava ne puštaju da živi u miru. Zapravo je konstantno u strahu - kaže Dijak.

Značenje imena

Predstava je zabavna kao što je i sam Marinković, i naravno redatelj Saša Anočić, pojašnjava Dijak. Osim toga, kaže i kako u samoj knjizi ima svakakvih situacija: smiješnih, apsurdnih... Riječ je o djelu koje je roman ideje, svijesti i filozofski roman, no ima i neke elemente koji su karakteristički za kriminalistički ili ljubavni roman. Zato i ne čudi da je njegovo prenošenje na pozornicu vremenski dugačko - trajat će oko tri sata.

- Predstava ima živopisne likove: tu je Ugo, pa Maestro... Teško je izdvojiti nekoga, jer su oni dio cjeline i odlični su zajedno - kaže Dijak i pojašnjava kako je on u kreiranju svog lika krenuo od njegova imena. Smatra kako veliki pisci svojim junacima daju znakovita imena, a junak kojeg on glumi nije iznimka.

- Melkior je ime koje znači “kralj svjetlosti”, dok njegovo prezime upućuje na strah, zbog kojeg se trese, pa je Tresić. Iako je kod nas uobičajeno da ime ide prvo, a potom prezime, smatram da u ovom slučaju treba krenuti obratno. Počnimo sa strahom, a završimo s kraljem svjetlosti - kaže Dijak.

Predstava koju će zagrebačka publika uskoro moći vidjeti jaki je adut Gavelle u ovoj sezoni. Kako i ne bi bila, kada je riječ o naslovu koji je zadnji put na nekoj sceni hrvatskog kazališta bio premijerno postavljen prije malo više od 40 godina. Sam Dražen Ferenčina, ravnatelj Gavelle, u najavi sezone rekao je kako je sretan što će se na sceni opet moći vidjeti predstava stvorena po kapitalnom djelu naše književnosti.

Društveni kaos i beznađe

Istaknuo je kako atmosfera koja dominira romanom, a riječ je ponajviše o beznađu, karakterizira i naše vrijeme. Osim beznađa, ima tu i straha, propadanja etičkih vrijednosti, društvenog kaosa, kao i apsolutne dezorijentacije u intelektualnim krugovima. Zato i jest zanimljiv plakat predstave: na njemu se vidi jedno oko Donalda Trumpa. Nije riječ samo o Trumpu, baš kao što se u romanu ne radi samo i doslovno o jednookom stvoru iz grčke mitologije, već je riječ o tome, pojasnio je Ferenčina, da u današnje vrijeme mnogi takvih ljudi određuju naše viđenje svijeta.

- Osjećam da je i danas svijet prepun straha i nasilja. Baš kao i Melkior, ljudi se zatvaraju u svoje mikrosvjetove, dok okolina oko njih nije baš ružičasta. Zato mislim da će se publici ova predstava svidjeti, jer ne govori o apstraktnom vremenu, nego o stvarima koje se, zapravo, događaju i danas - zaključuje Dijak.

Predratni Zagreb

Osim njega, u predstavi glume Dražen Kühn, Živko Anočić, Amar Bukvić, Filip Šovagović, Dijana Vidušin, Hrvoje Klobučar, Martina Čvek, Sven Medvešek... Redatelj, scenograf i autor dramatizacije je Saša Anočić, dramaturginja je Petra Mrduljaš, a kostimografkinja je Marita Ćopo. Svi oni stvorili su predstavu koja, kako se moglo vidjeti u djeliću koji je izveden na konferenciji za novinare, počiva na scenskom minimalizmu.

No, zato su kostimi raskošni i vjerno oponašaju modu onog vremena, kažu nam u kazalištu. Naglasak ove predstave je na Marinkovićevoj riječi, pa pažnju neće odvlačiti ni masivna scenografija niti bilo što drugo. Ideja je bila da ovo bude predstava koji prvenstveno sluša, a tek onda gleda.

Roman “Kiklop” Ranka Marinkovića mnogi smatraju prvim postmodernim hrvatskim romanom. U anketi koju je proveo Jutarnji list prije devet godina, među 40-ak povjesničara, glumaca, redatelja i teoretičara, izabran je za najbolji hrvatski roman svih vremena. Radnja je smještena u Zagreb, među boeme i intelektualce, u vrijeme netom prije nego izbija Drugi svjetski rat. Melkior i njegovo izgladnjivanje kako bi izbjegao da ga se unovači u središtu su radnje. On je anksiozan, jer vidi što se događa oko njega. Njegovo društvo, na kraju krajeva, strah od onoga što dolazi liječi pijanim raspravama, tučnjavama, sukobima... Priča je to o društvu koje tone u kaos.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 22:38