HAMLET U SELU MRDUŠA DONJA Brešanova predstava 1971. je proglašena protudržavnom

Od teksta “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ Ivo Brešan nije očekivao previše, a u svakom slučaju nije očekivao da će biti veliki hit i tema političkih sastanaka na najvišoj državnoj razini, kao što nije očekivao ni da će nadmašiti film snimljen po toj predstavi, a koji je bio i u natjecateljskom programu Berlinskog festivala 1974.

Srednjoškolskom profesoru bio je to jedan od tekstova koji ga je zaokupio i koji ga nije puštao dok nije bio dovršen, onako kako se i događa s idejama kod kreativnih ljudi. A Ivo Brešan je jedan od značajnijih hrvatskih autora ne samo zbog činjenice da je napisao četiri drame, dvanaest romana, osam filmskih scenarija i dvadeset dramskih tekstova, nego zbog toga što su sva ta djela ono što čine kulturno sjećanje jednog društva. Generacije Šibenčana imaju i tu povlasticu da im je cijelo to vrijeme predavao kao srednjoškolski profesor.

Zabavljač provokator

- Brešanov Hamlet u selu Mrduša Donja jedan je od najvažnijih književnih tekstova u 20. stoljeću – rekao je Marko Grčić na spomen Ive Brešana i time odredio značaj koji je Brešan imao za Hrvatsku.

Vedar i nasmijan, uspijevao je izazivati društvene i političke strukture, mijenjati stavove, nervirati i provocirati, a istodobno dobro zabaviti sve otvorena duha. Bio je od onih ljudi za koje se kaže “genijalan” kada nešto smisle i puste da živi svojim životom, kao što je on radio sa svojim djelima.

– Brešan je u svom “Hamletu” savršeno portretirao naše mentalitete na način da je uzimao jedan uzvišeni obrazac šekspirovskog Hamleta i onda taj obrazac provlačio kroz najniže aspekte društvenog i političkog života bivše Jugoslavije – opisao ga je Marko Grčić, pjesnik, esejist, prevoditelj i publicist.

Špiro Guberina, i sam Šibenčanin, glumio je u nekoliko Brešanovih predstava, a prva od tih uloga bila je upravo u “Hamletu…” postavljenom u zagrebačkom ITD-u. Brešan me zadužio, dao mi je te uloge – skroman je Guberina opisujući kako je glumio u djelima pisca kojega smatra značajnim u razini Ranka Marinkovića.

– Uvijek sam glumio beštije, u “Ham­letu…” sam bio Mačak, u “Svečanoj večeri u pogrebnom zavodu” sam bio Tica – smije se Guberina ističući kako je Brešan savršeno opisivao ljude Dalmatinske zagore. – Imao je tu dalmatinsku mudrost, bio je beskrajno drag, iako na prvi pogled nisam povjerovao da je napisao “Hamleta…” koliko je to djelo bilo dobro – kaže Vjeran Zuppa, teatrolog i osnivač Teatra Itd u kojem je “Hamlet…” prvi put postavljen. Nakon Itd-a, predstavu je postavljalo 40 kazališta u bivšoj Jugoslaviji, sve do trenutka kada je u Dnevniku, u jeku hrvatskog proljeća, objavljeno da je ondašnji CK SKH ocijenio kako je predstava protudržavna i protusocijalistička. Tri dana kasnije samo je ITD još imao tu predstavu na repertoaru, a svi su drugi odustali.

– Negdje 1972. godine smo trebali ići s predstavom u Šibenik – sjeća se Zuppa – kada se pojavilo pismo u kojem se kaže da Brešanu, Zuppi i drugima treba “zgaziti fašistički rep” – govori kroz smijeh Zuppa i navodi potpisnike tog javnog pisma – preživjeli borci sa Sutjeske. – No, ni to nas nije navelo da odustanemo od predstave, tek kada me Ivica Račan pozvao u CK na sastanak i rekao mi da ako želim da Teatar ITD i dalje dobiva dotaciju, moram dati ostavku– opisuje Zuppa.

Vatre ljubavi

Božidar Violić, redatelj te predstave koja je izvedena 499 puta, kaže kako je s Brešanom bio užitak jer se nikada nije pojavio namrgođen ili loše volje, dok Duško Ljuština ističe kako je “Hamlet…” dva puta postavljan na scenama kazališta koje on vodi, i oba puta u znak divljenja i zahvalnosti najvećem hrvatskom dramskom autoru koji je “sve dao hrvatskoj kulturi, a ona mu se tek treba odužiti”.

Zoranu Mužiću, redatelju, Brešan je bio i profesor koji je znao upaliti “vatre ljubavi” za film, književnost, kulturu i od kojega je naučio kako je važno imati razlog za sve što se radi u životu. – Brešan je znao što hoće reći – kaže Mužić.

Uistinu, postoji li netko tko je ostao razočaran ičime što je potpisao Ivo Brešan?