"Gospoda Glembajevi", balet zagrebačkog HNK u koreografiji Lea Mujića, 29. lipnja imat će ekskluzivnu izvedbu na otočiću Sveta Katarina pokraj Pule, po želji i inicijativi hrvatskog poduzetnika Danka Končara. “Glembajevi” su četvrti naslov koji je koreograf Mujić radio za središnju nacionalnu kazališnu kuću i prijelomno djelo za hrvatski balet te scenski život kultne drame Miroslava Krleže koja je u Mujićevoj koreografiji prvi put doživjela inscenaciju na baletnim špicama. Nakon što je Mujićev prethodni naslov za HNK “Ana Karenjina” dobio Nagradu glumišta za koreografiju te je uspješno gostovao u Sankt Peterburgu, “Gospoda Glembajevi”, ovjenčani s nekoliko Nagrada glumišta, ispraćeni na prošloproljetnoj premijeri stajaćim ovacijama, vjerojatno su najveće priznanje dosad dobili ovom, za hrvatske okolnosti i rutinske odnose u kulturi, posve neuobičajenom izvedbom na otočiću koji je nekad koristila mornarica bivše države.
U Japanu
- Drago mi je da i kod nas počinje trend interakcije visoke umjetnosti s visokim nivoom poduzetništva. Jedan od ciljeva teatra kao i njegova potreba za daljnjim opstankom, pored promocije popularnosti, također je i da se sve više olakša državni budžet i okrene privatnom sponzorstvu, barem što se tiče sredstava namijenjenih produkciji. HNK Zagreb to jako uspješno radi - rekao je na početku razgovora Leo Mujić, koreograf međunarodne karijere koji se školovao u Lausannei, a trenutačno je na privremenom boravku u Japanu. Na pitanje koliko je komplicirano izvući balet iz uobičajenih uvjeta unutarnje scene i preseliti ga na napušteno mjesto pored mora, Mujić veli da svaka predstava mora moći izaći iz okvira komforne zone i biti prilagođena za vanjsku izvedbu, bez da izgubi esencijalno.
- Želimo li postati mjesto elitnog turizma, trebali bismo ponuditi kulturne sadržaje i izvan kazališne sezone. Porezni obveznici žive svugdje po Hrvatskoj i treba im omogućiti da vide proizvode u čijem su nastanku sudjelovali. U kontradikciji devastiranog prostora otoka Sv. Katarine, mora, zelenila i visokoestetizirane umjetnosti nalazi se ljepota događaja - rekao je o lokaciji na kojoj je poduzetnik Končar započeo i veliku investiciju u budući nautičko-turistički kompleks, marine i hotele.
Destinacije
Leo Mujić rođen je u Beogradu, od roditelja Hrvata koji su tamo došli iz sela Mujići pored Šibenika i iz Ploča još šezdesetih godina, u želji da studiraju, pa su uz Dunav i Savu i ostali. Međutim, Mujić je uzeo hrvatski pasoš i za mjesto života izabrao Zagreb. Nerijetko njegov ugodan život u strogom centru grada, gdje slobodno vrijeme pretvara u kulinarske svečanosti za prijatelje u kojima je vrlo vješt, ometa poneki posao od više tjedana u Europi ili Aziji. Nedavno je u Pečuhu radio balet “Dijamanti”, a tijekom lipnja već redovito drži mjesec dana otvorenih baletnih klasova u Japanu.
- Prvi sam put bio u Pečuhu kad je bio Europska prijestolnica kulture, a sada sam radio prvu plesnu produkciju mađarskog nacionalnog baleta u obnovljenom hrvatskom teatru. Japan je za mene detoks od eurotrash hrane i egzotična izolacija na mjesec dana. Dobro sam svugdje gdje su stvari sređene. Ne privlače me tzv. duhovne destinacije popularizirane u ovom new age momentu, mislim da nije dovoljno biti siromašan da bi bio pošten i prostor u kojem sam primoran uključiti kolonijalno ponašanje ne privlači me. Vrlo sam Europljanin, kratko rečeno - objasnio je.
Osim rada u zagrebačkom HNK, pa u riječkom gdje je radio “San ivanjske noći”’, “Šeherezadu” i “Carmen”, za Dubrovnik je postavio “Opasne veze”. Surađivao je i s kazalištem Komedija gdje je potpisao koreografiju za “Kneginju čardaša”, dok je sad pozvan u projekt “Jesus Christ Superstar”.
- Ekipa u baletu Komedije je hot i vrlo vrijedna. Naslov su nedavno koncertno izveli u Lisinskom, vjerujem da ih je uspjeh te izvedbe inspirirao da vrate to djelo i u repertoar - rekao je o kazalištu na Kaptolu.
Jesu li mu ikada nudili poslove izvan umjetničkog svijeta: nešto estradno, nešto za televiziju, nešto za show?
- Postoje poslovne ponude iz svijeta estrade... ali eto, o tome zasad samo to. Svaki je posao dobar bez obzira na stil. Ne bojim se da ću stradati na estradi - nasmijao se.
‘Mad Max’
Što na sinovljeve uspjehe kažu majka, umirovljena socijalna pedagoginja, i otac, umirovljeni psiholog, koji su mu odbrusili da je lud kad im je priopćio da će od Krležine drame poznate po maestralnim dionicama pisane riječi učiniti važno uprizorenje u kojem se - šuti.
- Majka Vilma i otac Svetozar danas kažu da se uspjeh uvježbava, a da je nagrade lijepo dobiti i brzo zaboraviti - kaže Mujić čiji humor ponekad podsjeća na najbolje izvatke iz ex-YU komedija. Za koje filmove bivše države smatra da su mu obilježili djetinjstvo?
- ‘Balkanski špijun’, ‘Aloha - praznik kurvi’ i, naravno, ‘Ljepota poroka’. I danas volim pogledati te filmove: koja ekipa glumaca, dijagnoza odnosa... ludilo - kaže koreograf kojeg i danas, kao i prije, od svih svjetskih koreografa ponajviše inspirira William Forsythe, važni Amerikanac koji se posljednjih 40 godina etablirao kao umjetnik pokreta siline koji kroz balet slijedi neku vrst misli apstraktnog slikarstva.
Širi auditorij kojeg ne zanima balet uglavnom se Mujića sjeti po skeču koji je izveo pred naplatnim kućicama Lučko, kada je, komentirajući krkljanac na autocesti, u kamere HTV-a rekao “Što je ovo, Mad Max… svaki petak izuzetak”, aludirajući na film “Mad Max: Fury Road”. Mujićev humor je svakodnevan, ne događa se samo kad televizija snima, pa mnogi koji ga dobro poznaju komentiraju da bi se sutra mogao baviti i stand up komedijom.
- Stand up, hahah. Ja sam više za ‘sit down and watch!’. Iako, mama Vilma kaže ‘oslobodi me te alegorične dijareje i napiši knjigu, bar da nešto imaš od toga’ - kaže koreograf, naglašavajući da balet valja učini zanimljivim svim dobnim skupinama.
Karta 200 kuna
- Ne postane svako dijete profesionalac i to nije niti bitno. U Hrvatskoj je sve popularniji rekreativni balet za odrasle i to stvara publiku. A i gospodin Danko Končar bio je jednom to dijete kome je, eto, vrijedilo u životu baviti se baletom - rekao je Mujić čiji će ‘ Glembajevi’ na Sv. Katarini biti izvedeni 29. lipnja u 21.30 sati za 1200 gledatelja. Cijena karte u pretprodaji na blagajni HNK Zagreb i INK Pula je 200 kuna, a nekoliko dana uoči premijere i na dan premijere 250 kuna. Prihod od karata ide Općoj bolnici u Puli. Nakon Pule, ‘Glembajevi’ drugog srpnja igraju na Tomislavcu u Zagrebu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....