DUBRAVKA VRGOČ

INTENDANTICA HNK O PLANOVIMA ZA 2020. GODINU 'Kad završi naše predsjedanje Vijećem EU, u NSK ćemo gledati drame i koncerte'

 Privatni album
 

Zadnja premijera koju smo u HNK Zagreb mogli vidjeti bio je, predzadnjeg dana prošle godine, "Idiot".

Prethodili su tome živahni, i za publiku obilni mjeseci u kojima se moglo vidjeti "Antigonu", pa "Tri sestre", potom i "Madame Butterfly" i "Orašara". Na samo jednoj sceni sat za satom u probama su se izmjenjivala tri ansambla ove kazališne kuće i bilo je trenutaka kada se činilo da je zaista nemoguće u tako malo vremena postaviti pet premijera, uz redovno igranje repriznih naslova. No, kako to inače biva: kad su uvjeti najteži i čini se nemoguće, ipak se nekako uspije.

- Nije bilo lako, nikako. Već neko vrijeme posve je jasno kako je bez dodatnog prostora zapravo upitan i opstanak našeg teatra, odnosno, ovakvog ambicioznog programa. Apsurdno je da se tri ansambla bore za jednu scenu i jednu veliku pokusnu dvoranu. Kad kažem "velika", ne zamišljajte ništa zaista veliko, jer u tu dvoranu ne mogu zajedno stati i orkestar i zbor. Bila sam u puno kazališta diljem Europe i takvu situaciju nigdje nisam vidjela - kaže Dubravka Vrgoč, intendantica HNK u Zagrebu.

Gostovanja

Priznaje kako je, unatoč nemogućim uvjetima rada, napravljeno sve što se planiralo i da je time jako zadovoljna. Za svaku izvedbu prodano je više od 90 posto karata, a zanimljiv je podatak kako je 2. siječnja, na dan kad se zaista ne očekuje da ljudi dolaze kupovati karte za teatar, nego se odmaraju od dočeka Nove, prodano njih čak 400.

No, čini se kako se bliži kraj nemogućim uvjetima rada. Novi prostor nalazi se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i nakon što završi hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, HNK bi trebao moći raspolagati njime. To bi, vjeruju, trebalo biti početkom srpnja. Novim prostorom intendantica je oduševljena: u tamošnjoj dvorani moglo bi se smjestiti 400 sjedala, a u njoj bi se mogle izvoditi dramske predstave, koncerti i manje operne te baletne forme. Bit će tamo smještena i scena namijenjena izvođenju programa za djecu, jer je vodstvo kazališta itekako svjesno kako je kazališnu publiku potrebno odgajati.

- Zgrada u kojoj se mi sada nalazimo i dalje bi ostala u funkciji, samo bismo rasteretili prostor i tako bi se moglo lakše raditi. Uza sve to, novi prostor nam je važan zato što se on čini idealnim mjestom gdje bismo smjestili operni, baletni i dramski studio pružajući na taj način priliku mladima da rade s našim sjajnim umjetnicima. Ideja je i da se jača suradnja sa Školom za klasični balet, jednako kao i s mladim opernim pjevačima. To je iznimno značajno i za razvoj nacionalne kulture - ističe Dubravka Vrgoč.

Činjenica da naša zemlja predsjeda Vijećem EU šest mjeseci, osim zbog novog prostora, važna im je i zbog velike programske izmjene. Tako je odlučeno da će Festival svjetskog kazališta, koji se već 17 godina odvija u rujnu, održati tijekom prvih šest mjeseci ove godine. Ideja je bila da se Europi predstavimo nekim od najboljih domaćih predstava. Istovremeno, razmjena ide u oba smjera, jer u HNK gostuju neke sjajne strane izvedbe. Dubravka Vrgoč nabraja ih redom: redatelj i ravnatelj Portugalskoga nacionalnog kazališta Tiago Rodrigues dolazi s dva projekta - "Sopro" i "By Heart", berlinski Volksbühnne izvest će "Bekannte Gefühle, gemischte Gesichter" u režiji Christopha Marthalera, Nacionalni teatar iz Bruxellesa prikazat će "Sylviu", u režiji Fabricea Murgia, dok će Narodno kazalište Ivan Vazov iz Sofije izvesti "Braću Karamazove" F. M. Dostojevskog.

Natječaj za dramu

- U tom programu Schaubühne iz Berlina prikazat će naš koprodukcijski projekt "Drugi" belgijske umjetnice Anne-Cécile Vandalem koja je prije nekoliko godina oduševila zagrebačku publiku na FSK svojim projektom "Tristesse" - nastavlja intendantica HNK. - Krajem toga razdoblja, u lipnju, predstavit će se glazbeno-koprodukcijski projekti HNK Zagreb: Offenbachova opera "Fantasio", u režiji Thomasa Jollyja i produkciji pariške Opere Comique, te izvedba operno-dramskog djela "Smrt u Veneciji" u režiji Ive van Hovea čiju koprodukciju osim našeg kazališta potpisuju i Toneelgroep Amsterdam, Barbican Theatre iz Londona i Théâtre du Châtelet iz Pariza. Tu je i veliko gostovanje Opere, koja će u svibnju otići u Estoniju. Gostovat će na Festivalu Saaremaa na otoku udaljenom dvjestotonjak kilometara od Tallinna, koji u pet dana trajanja svake godine ugosti samo jedno kazalište. Svaku večer je u planu jedna operna izvedba, dok je zadnjeg dana na programu gala koncert. Uz to svakako treba spomenuti i našu organizaciju značajne operne konferencije koja se od 26. do 28. ožujka održava u HNK. Tema konferencije su audiovizualni i digitalni mediji, a okupit će stotinjak ravnatelja europskih opera i stručnjaka u tom području.

Zagreb, 301219.
HNK Zagreb, premjera predstave Idiot, Fjodora Mihallovica Dostojevskog u reziji Vasijija Senjina.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX
Predstava Idiot u režiji Vasijija Senjina

Paralelno s tim programom sva tri ansambla HNK gostovat će intenzivno tijekom tih šest mjeseci u Europi.

- Već u siječnju izvest ćemo "Era" i "Smrt u Veneciji" u Nacionalnoj operi u Budimpešti. "Tri zime" odlaze u Bruxelles, "Antigona" u Liège i Modenu, potom "Tri zime" u Gdansk, "Tri sestre" u Sofiju, "Smrt u Veneciji" u Sankt Peterburg. Riječ je o zahtjevnim i svakako iznimno značajnim gostovanjima - nabraja intendantica.

Ima još novosti... Jedna je od važnijih da će sopranistica Lana Kos postati u siječnju članicom ansambla. Druga je da je nedavno pokrenut natječaj za otkup suvremenog dramskog teksta. To je zaista iznimna stvar jer je HNK Zagreb od osnutka do danas samo jedan jedini put bio pokrenuo takav natječaj. Rok za prijavu je do 1. travnja ove godine. Najbolji će tekst biti otkupljen za 50 tisuća kuna i bit će izveden iduće sezone.

- Zapravo je iznenađujuće da do sada nije bilo više interesa za poticanje suvremenog dramskog stvaralaštva od strane kazališta. Smatram da bi se trebalo također što prije ustanoviti natječaj za otkup suvremenog opernog djela kojih doista nemamo mnogo. To ćemo financirati iz vlastitih prihoda nadajući se da ćemo na taj način otkriti neka dramska ili operna djela koja će se godinama vraćati na repertoar našeg nacionalnog kazališta - ističe Dubravka Vrgoč, kojoj je nedavno uručeno odlikovanje Reda zvijezde Italije, koje se dodjeljuje Talijanima u inozemstvu ili stranim državljanima za posebne zasluge u promicanju prijateljstva između Republike Italije i drugih zemalja. Tom prigodom je istaknula kako joj je čast da je susjedna zemlja prepoznala njena nastojanja da europski kulturni prostor učini svima bližim.

Projekt Prospero

Jer da, intendantica zagrebačkog HNK godinama nastoji povezati europska kazališta, potaknuti suradnju... a uz to neprestano prati trendove koji se smjenjuju na svjetskim pozornicama, kao i način na koje funkcioniraju pojedini svjetski teatri. Tako, dok neki nemaju ansambala, okrenuti su prema tržištu, a predstave se izvode u limitiranim vremenskim periodima, drugi umjetnike zapošljavaju i predstave im ostaju na repertoaru i po nekoliko godina.

- Kod nas oko 70 posto sveukupnih sredstava kojim se financira kazalište odlazi na plaće, većinom trajno zaposlenih djelatnika, ostatak polovično na hladni pogon, a druga polovica na program. U svemu tome jedino je program ono što se mijenja, odnosno podložan je promjenama, sve je ostalo isto već više od jednog stoljeća. I koliko god se zazivale ili prizivale strukturalne promjene u modelu teatra, one se nisu dogodile. Mislim da tu čak nije od bitne važnosti ni jedan niti drugi zakon kao ni njihova podudarnost, već politička volja da se uza sve moguće rizike okoštali model jednom promijeni te se unese ne samo neka dugo očekivana "svježina" u cijeli kulturni prostor nego i uvede drugačiji način procjene vrijednosti, što proizlazi i iz drugačijeg načina financiranja institucionalne i izvaninstitucionalne djelatnosti u kulturi - zaključuje Dubravka Vrgoč.

Danas zagrebački HNK Europi više nije nepoznato kazalište.

- Ono je članom uvaženih europskih asocijacija kao što je Opera Europa, Europska kazališna konvencija, platforma Fedora - kaže intendantica HNK - a dijelom je projekta Prospero koji okuplja prestižna europska kazališta kao što su the Théâtre National de Bretagne, pariški Odéon-Théâtre de l’Europe, Emilia Romagna Teatro Fondazione iz Modene, berlinski Schaubühne am Lehniner Platz, Göteborgs Stadsteater, lisabonski São Luiz Teatro Municipale, Internationaal Theater Amsterdam i Théâtre de Liège. U posljednjih nekoliko godina naše je kazalište ostvarilo neke od iznimno atraktivnih koprodukcija i to i u Operi, Baletu i u Drami, a naši umjetnici gostuju u velikim europskim kazališnim kućama. Time ne samo što postajemo sve zanimljiviji stranim kazališnim partnerima, već si osiguravamo i važno mjesto u europskim kazališnim rasporedima.

Mjesto dijaloga

U vezi s osmišljavanjem repertoara Dubravka Vrgoč kaže da je oduvijek smatrala da se teatar mora isključivo misliti iz potrebe vremena i prostora u kojem on djeluje.

- Sve ostalo je ili nesigurna rekostrukcija nekih tuđih sjećanja ili pak utopijska avantura - dodaje.

- Zanima me ono što se događa ovdje i sada, pa makar se to iščitavalo iz Sofoklovih, Shakespeareovih ili Krležinih djela. Vjerujem da se repertoar mora osmišljavati i prema očekivanju publike, jer teatar nije skučeni prostor artističko-elitističkih eksperimenata, već mjesto dijaloga i uzajamnog razumijevanja. Možda sam zbog toga i uspjela, u dva moja slučaja preuzimanja teatra, zaintrigirati publiku te ih vratiti u kazalište. I to publiku različitih generacija, različitih kazališnih ukusa i različitih očekivanja. U Drami taj je proces započeo s uprizorenjima domaćih tekstova kao što su "Tri zime" Tene Štivičić, "Ljudi od voska" Mate Matišića i "Ciganin, ali najljepši" Kristiana Novaka... U Baletu su to - uz dakako primjere iz klasičnog baleta - i sjajni suvremeni baletni primjeri kao što su "Gospoda Glembajevi" Lea Nuića i "Smrt u Veneciji" Valentine Turcu. U Operi gledatelje su privukle velike opere sa sjajnim pjevačima i u intrigantnim redateljskim postavkama kao što su bile "Ukleti Holandez", "Turandot", "Čarobna frula", "Trubadur" i "Madama Butterfly". Ove se sezone u Drami bavimo velikim romanima, u Operi i Baletu također velikim scensko-glazbenim predlošcima. Držim da nam u ovom nesigurnom vremenu lišenom moralnih i raznih drugih vertikala, još uvijek zatočenima u tranzicijskoj nemoći, velika literatura može pomoći. U njoj možemo pronaći odgovore na pitanja koja su nam danas emotivno, pa čak i egzistencijalno itekako opterećujuća, pitanja koja nam u mnogim slučajevim određuju i sudbine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 18:23