KRLEŽINO 'KRALJEVO' DESET PUTA RASPRODANO U NORVEŠKOJ Kritika: 'Konačno smo vidjeli nešto izvan svog vlastitog kulturalnog kruga'

ZAGREB - Predstava "Kraljevo", koju je po ekspresionističkoj drami Miroslava Krleže u norveškom nacionalnom teatru Det Norske Teatret postavio Ivica Buljan, od premijere koncem travnja izvedena je deset puta pred rasprodanim gledalištem, a prvo skandinavsko uprizorenje klasika hrvatske dramske literature izazvalo je veliku pozornost norveške kulturne javnosti, te ga je kritika proglasila "najvrućom" predstavom sezone.

"Riječ je o najvrućoj predstavi sezone, jer se bavi pitanjima socijalne nesigurnosti, nacionalizma, straha od rata, prostitucijom … a koja publiku uvlači nevjerojatnim angažmanom i predanošću glumaca kakva nije uobičajena za norveški teatar", napisao je kritičar Aftenpostena Per Christian Selmer-Andersen.

U članku objavljenom u kulturnom prilogu najtiražnijeg norveškog lista, istaknuti kazališni kritičar ističe kako je riječ o predstavi koja donosi oslobađajuće iskustvo za gledatelja, jer konačno progovara o nečemu što nadilazi lamentacije "o egzistencijalističkoj praznini" unutar prebogatog društva današnje Norveške, simptomatične za suvremeni norveški teatar.

"Za mene je 'Kraljevo' bilo otkriće – i olakšanje", piše u svojoj kritici Selmer-Andersen, koji nadalje smatra da je norveškom teatru kao i publici potreban utjecaj umjetnika "s potpuno drugačijim referentnim točkama, koji ne mare za norveške suvremene rasprave i koji odbijaju predstavljati prošlogodišnji uspjeh s Broadwaya". "Na taj način, 'Kraljevo' je bio oslobađajuća fešta. Konačno smo vidjeli nešto izvan svog vlastitog kulturalnog kruga. Nešto što se uopće ne tiče Norvežana. U ovoj eri malograđanštine, ta je predstava potrebna", istaknuo je.

Norveško 'Kraljevo' u sklopu projekta EU

Predstava "Kraljevo" nastala je u sklopu EU projekta "Europski kazališni laboratorij: Drama postaje digitalna", koji financira Europska komisija iz programa Kreativna Europa 2014. -2020., u sklopu kojega je u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u travnju premijerno postavljena drama "Peer Gynt" u režiji Norvežanina Erika Ulfsbyja.

Riječ je, kako je pojasnio redatelj Buljan u razgovoru s novinarima nakon izvedbe u sklopu međunarodne kazališne konferencije European Theatre Lab (ETC) koja se održala u Oslu od 7. do 10. lipnja, o kulturnoj razmjeni postavljanjem modernih klasika kroz suradnju dvaju nacionalnih teatara, a obje predstave bave se istraživanjem kinetike zvuka i eksperimentiranjem s novom audio tehnologijom, 3D zvukom i psiho-akustičnim efektima.

Najpoznatije djelo hrvatske ekspresionističke dramske književnosti, drama "Kraljevo", napisana 1918., događa se jedne kolovoške noći na Kraljevskom sajmu u predratnom Zagrebu. Puno buke i isprepletenih glasova brojnih likova – cirkusanata, krčmara, prodavača, prostitutki – s događajima koji uključuju silovanje, samoubojstvo, ustajanje mrtvih, ali i ljubavnu priču, "Kraljevo" je umjetnički krik protiv besmisla i gluposti svijeta i vremena obilježenog potpunom odsutnošću sućuti i moralnih zasada.

Od korijena avangarde do digitaliziranog teatra

Buljan ističe kako je riječ o prvom postavljanju nekog Krležina djela u Skandinaviji, a ideja je bila predstaviti norveškoj publici najvažnijeg hrvatskog dramskog pisca 20. stoljeća na kojega je poseban utjecaj imala upravo skandinavska književnost, a čija je drama "Kraljevo" jedna od prvih avangardnih drama u Europi.

Izvorno zamišljena tako da koristi za ono vrijeme eksperimentalne kazališne postupke, poput poigravanja sa svjetlosnim i zvučnim efektima, drama "Kraljevo" savršeno se uklopila u temu projekta "Europski kazališni laboratorij: Drama postaje digitalna", a to je stavljanje tehnologije u funkciju posrednika kazališnog izričaja: glumci na sceni sviraju i pjevaju Krležine stihove, što je integrirano i isprepleteno sa zvukovima koje sami proizvode, kontrolirajući uz pomoć senzora intenzitet, jačinu i kvalitetu zvučnih efekata.

Buljan je napomenuo da je ideja bila integrirati kazališni izričaj s performativnim praksama, body artom, vizualnim izvedbama, "i to ne s ciljem oblikovanja konačne, precizno definirane dramske predstave, već smo željeli stvoriti okvir za živu izvedbu koja glumcima daje potpunu slobodu, iako se sve odvija unutar fiksne scene". "Htjeli smo napraviti popularno kazalište suvremenog doba, stvoriti diskretan link između prošlosti i sadašnjosti, napraviti most između onog sajma – onog Kraljeva kakvo je u Zagrebu postojalo sve do Prvog svjetskog rata – i usporediti ga s današnjim festivalima", rekao je.

Predstava je interaktivna, od samog početka glumci neprekidno na scenu izvlače ljude iz publike, koje pozivaju da sudjeluju u plesu i zabavi; čitavo vrijeme peku se ćevapi i toči vino, čime glumci časte nazočne, a sve završava velikim "balkanskim tulumom" u kojemu kompletno gledalište izlazi na scenu i pleše s glumcima.

Čak i distancirana norveška publika na nogama

Scenski izrazito zahtjevan komad, zbog čega je na prvo uprizorenje u Hrvatskoj čekalo sve do 1957. godine, "Kraljevo" je teško razumljiv predložak, a Buljan je istaknuo da su glumci u početku bili izrazito skeptični prema ideji participativnosti, jer je norveška publika prilično hladna i teško prihvaća koncept koji uključuje bilo kakav interaktivni angažman.

"Već se na generalnoj probi pokazalo da nije bilo razloga za strah, jer publika sjajno reagira i predstava je doživjela čak deset izvedbi u mjesec i pol dana od premijere, što je za njih neočekivan broj, osobito jer je riječ o autoru koji im je nepoznat", kazao je.

Rad na projektu trajao je nešto više od godine dana, a Krležin je tekst prvo preveden na staronorveški te tek potom na novonorveški, na kojemu se odvija program nacionalnog teatra Det Norske Teatret.

Krležin hibridan tekst, koji je žanrovski teško svrstati, u kojemu se miješaju elementi stvarnog i nadrealnog, političkog, povijesnog konteksta, Buljan je postavio kao predstavu punu vizualnih senzacija u kojoj je ključno dramaturško rješenje poigravanje s različitim stvarnostima, s brisanjem granica između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, pa čak i između života i smrti.

"Kraljevo" nastavlja biti dio redovitog repertoara Det Norske Teatreta i u sezoni 2018./19., a postoje i planovi za gostovanje u Hrvatskoj na proljeće 2019. godine.

Kako digitalizirati teatar

Predstava "Kraljevo" svoju je desetu izvedbu u Det Norske Teatretu, posljednju u sezoni prije ljetne stanke, imala u sklopu međunarodne kazališne konferencije (ETC) u Oslu, koja je okupila stotinjak sudionika iz više od dvadeset zemalja u promišljanju tehnoloških trendova u teatarskim praksama.

Ravnatelji teatara, dramaturzi, umjetnički direktori, umjetnici, stručnjaci za nove medije, glumci i drugi dionici izvedbenih umjetnosti okupili su se oko programa prezentacija, okruglih stolova i razmjena iskustava s fokusom na trendove umjetničkih i tehnoloških inovacija na europskim kazališnim pozornicama.

Kao projekt ETC-a, Europski kazališni laboratorij bavio se istraživanjem područja digitalnih tehnologija i njihove primjene na kazališnim daskama. U sklopu konferencije održan je showcase triju produkcija nastalih suradnjama ostvarenim u sklopu projekta, koje se publici obraćaju korištenjem digitalne tehnologije.

Interaktivni performans "Stage Your City", nastao u suradnji Theatre de la Manufacture iz Nancyja (Francuska), Badisches Staatstheatera iz Karlsruhea (Njemačka) i Kote Marjanishvili državnog kazališta u Tbilisiju (Gruzija), kroz aplikaciju pod nazivom "Zigmagora" nudi inteligentnu pozornicu za participativnu kolektivnu kazališnu izvedbu uobličenu u vođeni obilazak grada.

Treća produkcija prikazana na konferenciji rezultat je suradnje Theatre de Liege (Belgija), Theatrul National Marin Sorescu iz Craiove (Rumunjska) i kazališne kompanije Transquinquennal (Belgija). "Idiomatic/Dub it: One Voice, Many Languages" multijezični je projekt prevođenja glasa uporabom tehnologije koja bi tako mogla postati koristan alat za širenje publike i razvoj interkulturnog dijaloga. Izvođači govore različite jezike, koji se automatski prevode na jezik publike i sinkronizirano projiciraju na veliko platno.

Umjetna inteligencija, spoznaje iz područja kognitivne znanosti, veza između kazališta i virtualnog prostora samo su neke od tema o kojima se raspravljalo kako bi se pokušalo približiti odgovoru na pitanje kako tehnologija i digitalni napredak mogu unaprijediti kazališnu umjetnost i kazališne strukture da bi teatar ostao relevantna umjetnost današnjice.