Krležu su zbog "Lede" optužili da propagira odvratni erotski defetizam i perverznu lascivnost. Sada igra u HNK

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 26. svibnja, 93 godine poslije praizvedbe koja je - kako je sam Miroslav Krleža napisao - bila "potpuno propala" jer je onodobna kazališna kritika zaključila da pisac "potkopava osnovice društvene etike", igra premijera "Lede", drame iz piščeva remek-djela trilogije o Glembajevima.

Godine 1930. kritičar Novosti gospodin doktor Ivo plemeniti Brlić, kako ga je Krleža oslovljava, navalio je na "Ledu" govoreći o njoj kao "propagandističkoj tiradi o bazaru današnje civilizacije". Osvrnuvši se na naslov komada, Brlić je napisao da je "cilj takvog imena erotske mistike da se privuče mlada i najmlađa publika na komad odvratnog erotskog defetizma koji može da rastruje mladu imaginaciju perverzno lascivnim scenama i tendencijama".

Razularene godine

Krleža mu je odgovorio u "Mojem obračunu s njima":

"G. Brlić, zgražavajući se nad ‘erotskim defetizmom‘ smatra sebe po svoj prilici erotskim ‘jusqu‘au boutistom‘, on misli da je odgojna svrha kazališta i umjetnosti odgajati publiku kako ne treba rezignirati u osvajanju žene tako dugo dok čovjek nije stigao ‘jusqu‘au but‘... (do cilja). Erotski defetizam kao pojam nema smisla i ne znači savršeno ništa", pisao je Krleža koji je s kritikom imao problem kakav nije ni danas nepoznat, a tiče se nerazumijevanja prirode literarnog djela koje prikazuje fikcionalnu radnju, a bez autorova moralizirajućeg komentara ili lica koje bi dociralo o zbivanju i protagonistima, kao produžena ruka antičkog kora.

Komad o ljubavnom peterokutu, praizveden je 12. travnja 1930., u "doba potpune razularenosti", kako razdoblje ocjenjuje kritičar i u podjeli Ivo Raić (Aurel), koji je bio i redatelj, Tito Strozzi (Urban), Bela Krleža (Melita), Ela Hafner-Đermanović (Klara), Mato Grković (Klanfar). Kroz kasniju povijest izvođenja "Lede" u HNK može se pratiti povijest najvećih glumaca posljednje gotovo stoljeće, povijest milostiva, gospođa i drugarica od pozornice.

Presnimke fotografija nepoznate Bele Krleže

Goran Mehkek/Cropix/Cropix

"Ledu" su nakon II. svjetskog rata, prema Krležijani, režirali Branko Gavella 1953., Bojan Stupica 1962. i Petar Šarčević 1972. Gavella je "Ledu" namjeravao postaviti u dvije podjele: Klara - Bela Krleža i Mia Oremović, Melita - Ervina Dragman i Eliza Gerner, Urban - Tito Strozzi i Borivoj Šembera, Aurel - Veljko Maričić i Dragi Krča, Klanfar - Mato Grković i Dušan Tadić, ali je zbog odlaska Veljka Maričića, jedini interpret Aurela ostao Krča.

Kolokvij u Matici

U Stupičinoj predstavi kao Klara nastupa Mira Župan, pa Ivka Dabetić (Melita), Relja Bašić (Urban), Vanja Drach (Aurel) i Jurica Dijaković (Klanfar); u Šarčevićevoj: Neva Rošić (Klara), Eliza Gerner (Melita), Boris Buzančić (Urban), Zlatko Crnković (Aurel) i Jovan Ličina (Klanfar). "Ledu" nakon Domovinskog rata, kada se ponovo na pozornicu diže čitava Krležina trilogija, režira Želimir Mesarić. Godine 1998. Klaru igra Ena Begović, Olivera Urbana Siniša Popović, Aurela Livio Badurina, Klanfara Franjo Kuhar, a Melitu Alma Prica.

Ena Begović igrala je Klaru 1988. godine

Damjan Tadic/Cropix/Cropix

Alma Prica, 2012.

Neja Markicevic/Cropix

U novoj podjeli HNK Klaru, nakon Bele Krleže, Mije Oremović, Mire Župan, Neve Rošić i Ene Begović, igra Jadranka Đokić, Melitu Iva Jerković, Urbana Jerko Maričić, Aurela Igor Kovač, a Klanfara Dušan Bućan.

Matica hrvatska i HNK nedavno su proslavili 130. Krležin rođendan Krleže na kolokviju na kojem se intendantica Iva Hraste Sočo osvrnula na Krležine početke dramskog stvaranja, polemiku s ravnateljem drame Josipom Bachom, te izvođenje njegovih naslova poslije 1945. Nadahnuto izlaganje imala je Anja Šovagović i to o iskustvu igranja Krležinih heroina.