Marin Blažević: Tehnički ministar svoju 'odbijenicu' u cijelosti zasniva na falsifikatu

Marin Blažević, dramaturg, sveučilišni profesor i povremeni suradnik Olivera Frljića te donedavni ravnatelj Opere, novi je intendant HNK Ivana pl. Zajca s kojim je riječko Kazališno vijeće, unatoč odbijenici tehničkog ministra Zlatka Hasanbegovića, potpisalo ugovor koji stupa na snagu 1. prosinca.

HNK idući tjedan starta s novom sezonom koju otvaraju “Majstor i Margarita” po romanu Mihaila Bulgakova u režiji Selme Spahić. S Blaževićem smo razgovarali o okolnostima u kojima se našao imenovanjem na intendantsku funkciju, programu koji je za iduće četiri godine pripremio za riječko kazalište, kao i o kadrovskoj politici i financijama.

Budući da je sve prilično nejas­no definirano s pravne strane, kako očekujete da će se rasplesti ova zavrzlama oko vašeg imenovanja?

- Zapravo je s formalno-pravne strane sve jasno. Tehnički ministar donio je odluku o imenovanju koja je protuzakonita. U sljedeća dva tjedna Grad Rijeka će podnijeti tužbu Upravnom sudu, a čim se formira nova vlada, novi ministar ili ministrica, kojoj god političkoj opciji pripadali, imat će priliku i da povuku odluku tehničkog ministra Hasanbegovića.

Vi ste dakle unaprijed računali da Hasanbegović više neće biti ministar?

- Hasanbegović je, zajedno sa svojom doministricom, kobna i sramotna greška hrvatske kultu­re. Nastavi li svoju nacionalističku politiku provoditi kroz ministarstvo, tisuće kulturnjaka koje su joj se već suprotstavile nastavit će svoju borbu dok se osjećaj društvene, etičke i stručne odgovornosti ne iscrpi, pa nas sve više krene odlaziti iz takve Hrvatske. Pritom ne treba, barem za početak, otići predaleko. U Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture, mislimo i stvaramo drugačiju kulturu, koja pod nazivom Luka različitosti hrvatsko društvo, pa tako i kulturu, vidi kao pluralno, liberalno i progresivno. Rijeka i njezina okolica postaju izazov i mjera jedne druge Hrvatske.

Optužili ste tehničkog minis­tra Hasanbegovića da je lagao u obrazloženju manjkavosti vašeg programa u svojoj “odbijenici”?

- Obrazloženje je u cijelosti falsifikat. U više navrata osporavao sam ga rečenicu po rečenicu: od navodnog nepostojanja kadrovskog plana, iako o tome postoji cijelo poglavlje; preko navodno nerealnog financijskog plana, iako je plan provjeren u prethodne dvije godine poslovanja riječkog HNK; do primjedbe da program Hrvatske drame više nalikuje programu kazališta za mlade, iako upravo Grad Rijeka kao osnivač i vlasnik određuje da od minimalno četiri premijere Hrvatske i Talijanske drame jedna mora biti za mlade i jedna za djecu.

Ima u obrazloženju tehničkog ministra i zabavnih primjera primitivne retoričke inverzije. Gradsko i Kazališno vijeće, primjerice, utvrdili su da moj program uspješno balansira između “tradicionalnog i suvremenog koncepta nacionalnoga kazališta, lokalnog i globalnog, hrvatskih i inozemnih autora”. Tehničari u Ministarstvu kulture naprosto su promijenili predznak, napisali da “ne balansira” i onda jednostavno kopirali tu istu rečenicu Gradskog i Kazališnog vijeća.

Nevjerojatno mi je da se u Hasanbegovićevu obrazloženju tvrdi da je program previše regionalan, premda sam najavio da ćemo u sljedeće četiri godine izvesti i takva kanonska djela kao što su “Tristan i Izolda” Richarda Wagnera, Shakespeareov “Richard III.”, “Dvojnik” Dostojevskog, “Elektra” Richarda Straussa, Bachova Misa u h-molu, Šostakovičeva 13. “Babi Yar” simfonija, “Žar-ptica” Igora Stravinskog, Verdijevi “Don Carlos” i “Otello”…

Čini se kao da ste se umorili od opravdavanja?

- Ma umorila me prozirnost i glupost. Kad se već nisu uspjeli oduprijeti zovu političkog obračuna s riječkim HNK i Rijekom kao njima omraženom Europskom prijestolnicom kulture, mogli su se barem više angažirati, osmisliti neku inteligentniju, lukaviju strategiju opstrukcije. Naročito je bijedna jedna rečenica u obrazloženju kojom se dovodi u pitanje moja kompetencija u području opere, premda sam izvanredni profesor dramaturgije, dakle i dramaturgije opere, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a u protekle dvije godine upravljanja riječkom Operom uspio sam je regenerirati do te mjere da smo sada već u prvom ciklusu snimanja čak četiri kompletna operna djela, među kojima su i “Ero s onoga svijeta” i Gounodov “Faust” za međunarodne diskografske kuće.

Riječka Opera kreće na prva međunarodna gostovanja nakon više od dvadeset godina (Ljubljana, Budimpešta), otvara Muzički bijenale u Zagrebu, a orkestar prvi put nastupa u KD Lisinski i otvara ciklus “Arioso” s Luciom Gallom, Carlom Colombarom, Dianom Haller i Marjukkom Tepponen. Prošlu sezonu zaključili smo koncertima sa Sumi Jo u Opatiji i Joséom Carrerasom u Puli.

S druge strane, tehnička doministrica kulture Ana Lederer srušila je naše već najavljeno gostovanje na Osorskim glazbenim večerima, a usput ondje instalirala bivšu poslovnu ravnateljicu HNK Zajc Anu Lučić čijim se “poslovanjem”, nakon katastrofalnog nalaza Državnog ureda za reviziju, sada bavi DORH. Pitam se hoće li se DORH pozabaviti i intendanturom Ane Lederer u zagrebačkom HNK, kojoj je Državni ured za reviziju također pronašao niz nepravilnosti, te kako na njezino “poslovanje” gleda Kazališno vijeće nacionalne kazališne središnjice, u kojem – treba li uopće napomenuti – također sjedi tehnička doministrica Lederer?

Ta ista Ana Lederer potom u riječki HNK šalje “Nadzor” kojemu je jedna od opsesivnih “tema” istrage Dunja Vejzović, koja je, sjećate se, tehničkom premijeru Oreškoviću bezuspješno pokušala uručiti peticiju Kulturnjaka za Hasanbegovićevu ostavku.

Situacija u kojoj ste se našli ponovno stavlja u fokus Zakon o kazalištu. Što mislite o njemu?

- Zakon o kazalištu je bio arhaičan već u trenutku kad je donesen i nadam se da će u njegove izmjene krenuti već sljedeća ministrica ili ministar. Uzmimo za primjer samo ovo što se događa s riječkim HNK. Ministarstvu kulture Zakon o kazalištima daje pravo konačne odluke o intendantu, dakle čitavoj upravnoj strukturi kazališta kojemu je osnivač i vlasnik Grad Rijeka (isto je u Splitu i Osijeku). Istovremeno, Ministarstvo nema nikakvu obavezu da ta, zapravo “gradska” odnosno “regionalna” narodna kazališta financira fiksnim iznosom, nego sva ona apliciraju na natječaje Ministarstva zajedno s drugim kazalištima, festivalima i družinama. Cijena statusa nacionalnog kazališta u Rijeci ove je godine otprilike 1,5 milijuna kuna, što je 2,98 posto u odnosu na ukup­ni budžet HNK Ivana pl. Zajca. Normalno da je Grad Rijeka, kao osnivač koji u svoj HNK investira otprilike 41 milijun kuna godišnje, reagirao gnjevno.

S obzirom na smanjenje sredstava Ministarstva, kao i prijašnje dugove, kako financijski stoji HNK Ivana pl. Zajca?

- Preostalo je još otprilike 2,5 milijuna kuna duga, od preko 5 milijuna, koji je za sobom ostavila bivša intendantica Nada Matošević Oreš­ković. Na tome se kontinuirano i intenzivno radi u suradnji s Gradom. Hasanbegovićevo Ministarstvo nam je, kao što znate, odsjeklo pola milijuna već odobrenih sredstava potpore i odbilo financirati program Hrvatske drame u 2016. godinu, uz obrazloženje da nije dostojan nacionalnog kazališta.

Spominjali ste kadrovsku politiku. Što ona u vašem mandatu uključuje?

- Za riječki HNK naročito je važno da nas u sljedeće četiri godine očekuje jedna od najvećih smjena generacija u posljednjih četvrt stoljeća. Više od 10 posto zaposlenika odlazi u mirovinu, što znači da se značajna masa sredstava oslobađa za unutarnju reorganizaciju i zapošljavanje mladih ljudi, odnosno dovođenje u Rijeku novih, izvrsnih kazališnih i glazbenih umjetnika. U samo dvije godine potpuno sam obnovio solistički ansambl opere, a u tijeku su obnove orkestra, zbora, baletnog i ansambla hrvatske drame. Ne zaboravimo da smo u prošloj sezoni u Rijeku doveli Miru Furlan.

Na koji će način HNK sudjelovati u projektu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020.?

- Kroz četiri godine sustavno se pripremaju projekti koji će kulminirati 2020. HNK će sudjelovati na dva načina. S jedne strane, dio programa vezan uz ansamble Hrvatske i Talijanske drame realizirat će se pod umjetničkim vodstvom Olivera Frljića. Riječ je o flagship projektu “Seasons of Power – Divided Cities”. Glazbeno-scenski, plesni i koncertni program bit će povezan s temama EPK (različitost, luka, voda, rad, migracije) i vodit ću ga osobno.