PREMIJERA U GAVELLI

‘Medeja‘ u režiji Franke Perković suočit će vas s ‘ludim i neoprostivim‘ činom naslovne junakinje

Piše:

L.G.

Objavljeno: 10. travanj 2024. 18:16

‘Medeja‘ u Gavelli

Mak Vejzovic

U njoj se razlijevaju i ljubav i očaj i žudnja i mržnja, njezin svijet se raspada dok svijet oko nje zaziva na sklad, red i stabilnost

U petak, 19. travnja 2024., na sceni kazališta "Gavella" održat će se premijera predstave "Medeja" po Euripidovu tekstu, u režiji Franke Perković.

Medeja, ime koje predstavlja jedan od rijetkih preostalih tabua, pred nas postavlja više pitanja nego što nudi odgovora. Na koji način gledamo ženu koja je sastavljena od proturječnosti? Medeja je tragična junakinja dok ne počini najgori zločin, ona je i divlja, zazorna strankinja, ali i mudra, pametna i razborita, prihvaćena naša, ona je majka i nemajka, malo božanstvo i punokrvno ljudsko biće, u njoj se razlijevaju i ljubav i očaj i žudnja i mržnja, njezin svijet se raspada dok svijet oko nje zaziva na sklad, red i stabilnost.

Na koji način gledati Medeju, kao mit, sudbinu jedne žene, a možda i više njih ili kolektivno prokletstvo? Ili je ona u svojoj drugosti uvijek osuđena na nečiji pogled, projekciju i predrasudu pred kojima izmiče? Predstava "Medeja" propituje na koji način uopće možemo gledati tragediju i patnju, odlazak s one strane, u sve mračno i nevidljivo, sve čega se bojimo, o čemu ne možemo ni govoriti pa radije, kao djeca, zažmirimo i brojimo do deset.

Oslonjena i o neke ovodobne esejističke tekstove, feministička čitanja i dramska promatranja, "Medeja" u režiji Franke Perković suočit će nas s "ludim i neoprostivim" činom naslovne junakinje. Euripidova pjesnička virtuoznost pretvara je u slojevitu osobu, buntovnicu koja se bori protiv nejednakih prava dodijeljenih spolovima; kroz nju autor progovara o položaju žene u tadašnjem grčkom društvu, no mnogi ondašnji problemi i pitanja zrcale se i danas.

Redateljica je Franka Perković, prevoditeljica Lada Kaštelan, dramaturg predstave Dino Pešut, scenografkinja Nina Bačun, kostimografkinja Marita Ćopo, Ana Kreitmeyer je suradnica za scenski pokret, a oblikovatelj svjetla je Zdravko Stolnik. Glumački ansambl čine Dijana Vidušin, Tena Nemet Brankov, Nikola Baće, Đorđe Kukuljica, Ksenija Pajić, Nela Kocsis, Tara Rosandić, Mada Peršić, Ivana Bolanča, Ognjen Bogunović, Martin Bistrica i Borna Gošić.