OPROŠTAJ SA ZUPPOM

Održana je komemoracija za velikog Vjerana Zuppu, mnogi su se došli oprostiti s njim

Vili Matula.
 

 Goran Mehkek/Cropix/Cropix
Govorili su dekan ADU Davor Švaić, filozofkinja Nadežda Čačinović, književnica Sibila Petlevski, filmski redatelj Nenad Puhovski, a tekst Slobodana Šnajdera pročitao je Vili Matula.

Komemoracija za teatrologa, književnoga kritičara i pjesnika Vjerana Zuppu, kojoj je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, održana je danas u Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

O Zuppi su govorili dekan Akademije dramskih umjetnosti Davor Švaić, filozofkinja Nadežda Čačinović, književnica Sibila Petlevski, filmski redatelj Nenad Puhovski, a tekst književnika Slobodana Šnajdera pročitao je glumac Vili Matula.

Dekan Švaić je ukratko iznio biografiju Vjerana Zuppe koji je rođen u Splitu, a studij jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao radom "Pojam dramaturgije u XX. stoljeću".

image

Vili Matula, Nenad Puhovski i Sibila Petlevski.

Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Vjeran Zuppa rodio se 26. siječnja 1940. u Splitu, a umro 10. listopada 2023. u Zagrebu. Studij jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1993. i doktorirao. Osim kazalištem, bavio se i uređivanjem časopisa: "Razlog", "Telegram", "Teka", "Frakcija", "Novi Prolog" i "Teatar & teorija", a kao dramaturg surađivao je 1989. s Hrvatskim narodnim kazalištem u Splitu na predstavi A.P. Čehova "Drama bez naslova".

image

Zoran Milanović i Zdravko Zima

Goran Mehkek/Cropix/Cropix
image

Obitelj Zuppa.
Foto: Goran Mehkek/CROPIX

Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Zuppa je od 1966. do 1977. bio ravnatelj i dramaturg Teatra &TD, a potom i profesor na Odsjeku za dramaturgiju Akademije dramske umjetnosti (ADU) u Zagrebu, gdje je predavao analitiku drame te kolegij prizori i ideje. Od 2000. do 2004. bio dekan ADU, a od 2011. profesor emeritus.

Objavio je više knjiga s područja književne teorije i teatrologije, tri zbirke pjesama i jednu dramu (Floria Tosca ili smrt engleske kraljice, 1979.).

Preveo je i niz knjiga njemačkih, talijanskih i francuskih teoretičara, filozofa i pjesnika, a među prijevodima s francuskoga ističe se "Plamen voštanice" Gastona Bachelarda iz 1969.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. listopad 2024 12:46