POSJETITELJ IZ PRAHISTORIJE Spomenik mamuta vraća se u kazalište Gavella

ZAGREB - Skoro četvrt stoljeća nakon što je prvi put postavljen u prostoru zagrebačkog kazališta Gavella, a u međuvremenu i devastiran, spomenik mamutu, čija je bedrena kost pronađena početkom 20. stoljeća na mjestu iskapanja temelja budućeg kazališta u Frankopanskoj, otkrit će se u subotu, 28. ožujka.

Spomenik mamutu prvi put je u Gavelli postavljen 1992. godine u okviru akcije "Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094.", no kako to već biva u međuvremenu je oštećen i nestao, rekao je Nenad Jandrić, koji je sa Zoranom Greglom i Željkom Kovačićem prije 25 godina pokrenuo tu akciju. Najprije je stradala mamutova kljova, izgleda da su je ljudi dodirivali za sreću, kao što se Grgura Ninskog prima za palac, dodao je.

Bedrena kost mamuta pronađena je Frankopanskoj 10 prilikom kopanja temelja za kino Helios 1913. godine, original se čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a kada smo prvi put postavljali spomenik napravili smo njezin odljev, a sada smo ga obnovili u bronci i stajat će na povišenom mjestu, rekao je Jandrić za Hinu.

Vrijedni nalaz s tog lokaliteta pripadao je vunastom mamutu (Mamuthus primigenius) koji je dosezao visinu i do šest metara, što je nešto manje od današnje visine zgrade kazališta. Takav je mamut obitavao u ovim krajevima prije dvadesetak tisuća godina, a izumro je krajem posljednjeg ledenog doba prije petnaestak tisuća godina. Na području Hrvatske poznato je više od trideset lokaliteta u kojima su pronađeni ostaci mamuta.

Prošlo je 25 godina od početka akcije kojom smo željeli pokazati kakav je Zagreb bio i prije osnutka Zagrebačke nadbiskupije, kako nije nastao slučajno već su postojali preduvjeti se upravo ovdje razvije, napomenuo je Jandrić.

Tom je akcijom dosad obilježeno 12 arheoloških i paleontoloških lokaliteta - kopije nalaza vraćaju se na izvornu lokaciju, dok originali ostaju pohranjeni u muzeju. Zadnje obilježavanje lokaliteta bilo je u Parku Ribnjak, gdje je prošle godine otkrivena kopija rimskodobne nadgrobne stele iz II. stoljeća posvećene Luciju Egnatuleju Florentinu.

Jandrić najavljuje da bi se do ljeta trebalo obilježiti još jedno nalazište, na Trgu bana Jelačića, na mjestu pronalaska novčića cara Dioklecijana. O drevnoj povijesti glavnog grada Hrvatske svjedoče, među ostalim, glava bradatog Rimljanina u Petrinjskoj, spomenik 'Zagrebačkom kitu' u Podsusedu, kipić rimskog boga Jupitera u Banjavčićevoj, ranokršćanska lucerna na Mirogojskoj cesti.

Za tu su akciju 1991. znanstvenik, arheolog i povjesničar Zoran Gregl, arheolog i muzealac Nenad Jandrić i arhitekt i dizajner Željko Kovačić dobili Prvu nagradu 26. Zagrebačkog salona arhitekture u sekciji Prijedlog.

Skulpturu mamuta za prostor kazališta Gavella, koja je svojedobno svoju drugu scenu nazvala po mamutu, napravili su Ljiljana Tucaković-Mujagić i Stanislav Tucaković, a odljev je napravila Ljevaonica zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti.