"Bila je velika intelektualka, a primarno se bavila dubrovačkom i hrvatskom baštinom u kontekstu Europe. Stavljala je naglasak na moderno kazalište, bila je avangardna u svom djelovanju. Mnogi kažu da je nakon njezina odlaska ostala velika praznina. O kazalištu malo ljudi piše, a ona je o njemu znala sve. Bila je pravi homo theatralis", pričala je prošle godine povodom Festivala "M & M: Mićini dani" za Jutarnji list Vesna Muhoberac o sestri Miri Mići Muhoberac, čije je djelovanje na području kulture ostavilo neizbrisivi trag.
U profesionalnome životu ostvarila se kao dramaturginja, teatrologinja, redateljica, sveučilišna profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Karlova sveučilišta u Pragu, urednica i autorica časopisa, knjiga, novina, radijskih emisija, književna i kazališna kritičarka...Bila je, među ostalim, i predsjednica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, ravnateljica Kazališta Marina Držića, izbornica kazališnih festivala, članica i predsjednica kazališnih i književnih povjerenstava.
Kako je publika prve "Mićine dane", petodnevni festival posvećen iznimno svestranoj Miri Muhoberac, iznimno lijepo prihvatila, Mićin će se izdašni doprinos slaviti i ovoga srpnja.
Kao i prošle godine, Festival će trajati od 18. do 22. srpnja. Ugostit će ga prestižne lokacije Palača Sponza, zatvorena lađa Lazareta, zatvorena lađa Lazareta, Tvrđava Revelin, bar Lacroma na Lokrumu.
Druge Mićine dane otvara stručni skup, simpozij, kojega slijedi Slušaonica Theatralije, radijske emisije Trećega programa Hrvatskoga radija urednice i autorice Mire Muhoberac. Drugoga dana održat će se predavanje te kazališna predstava "Bijele noći" Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, čije su adaptacija i dramatizacija zasluga Mire Muhoberac. Narednoga dana predviđeno je predavanje uz razgovor s publikom o temi femicida, a temu će istražiti i kazališna predstava "Femicid na otoku", čiju je adaptaciju i dramatizaciju također radila upravo Muhoberac. Četvrti dan rezerviran je za plesnu umjetnost, koja je bila dio Mićina života. U prvome dijelu donosi "Slušanje plesa: Posvećeno Miri Muhoberac", radijsku emisiju Trećeg programa Hrvatskoga radija urednice i autorice Katje Šimunić, a u drugome plesnu predstavu "Solo za Miću" (plesno kazalište u nastajanju): dva sola iz predstave "U prostoru bez". Festival posljednjega dana zatvaraju tekstovni performans posvećen Miri Mići Muhoberac te ispit na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Tanja Kuštović: izvadak iz ispita Uvod u scensku umjetnost: prošlost-sadašnjost-budućnost 30 godina ranije). Publiku kroz program vode moderatori.
Prvi Mićini dani održani su prošloga srpnja u Dubrovniku, a u prosincu su uslijedili i Mićini dani u Zagrebu (Velika dvorana Matice hrvatske, Studio EXIT, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića i Kavana Palainovka).
"Mi smo Dubrovkinje pa je sve započelo u Dubrovniku. Tu su nam bila otvorena sva vrata prestižnih lokacija. Moju sestru - redateljicu, dramaturginju, sveučilišnu profesoricu, kritičarku, autorica radijskih i televizijskih emisija - zvali smo Mićo pa smo Festival nazvali Mićini dani. Program su činili simpozij, Slušaonica Theatralije, kazališne predstave koje je režirala: jedna je bila Beckettova - "Svršetak igre", a druga Držićeva - "Venere i Adon". Bio je, zatim, performans koji se sastojao od glazbenih dijelova, čitanja tekstova, ali i audio i videoinstalacije "Zvučne didaskalije" na temelju "Allons enfants, prvoga dijela Vojnovićeve "Dubrovačke trilogije" te Krležinih "Gospode Glembajevih". Na tome smo radile zajedno, mjesec dana prije no što je moja sestra otišla.
"Festival je izvrsno prihvaćen. Mediji i društvene mreže su jako lijepo reagirali pa smo odlučili isto napraviti u Zagrebu. Naime, naši prijatelji su uvijek govorili da mi živimo u Dubrovniku, a radimo u Zagrebu. Reakcije su ponovno bile lijepe", kaže Vesna Muhoberac.
Festival će, uvjerena je, i ove godine, "na zadovoljstvo gledatelja, biti jednako kvalitetno popraćen i uspješan".
Nada se, priznaje, da će manifestacija postati tradicionalna.
"Ja je sama organiziram, no poznanici, prijatelji, stručnjaci su je prihvatili. Rado govore, pripremaju se. Izrazito sam im zahvalna što su se posvetili opusu moje sestre, koji je zaista ogroman", ističe Muhoberac te dodaje da je u planu i zbornik.
"Vidjet ću još hoće li to biti zbornik uobičajenoga tipa ili će se gledati i slušati preko QR koda."
Postoji ideja, zaključuje, da neovisno o Festivalu, napravi istraživački centar u koji bi mogli dolaziti stručnjaci i studenti iz Hrvatske i svijeta. On bi im omogućavao pristup materijalima vezanima za Mirin opus.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....