DVA CIJENJENA KNJIŽEVNIKA U ZAGREBU 'Onaj tko nam dolazi na vrata nije nužno netko tko će nas napasti, već netko tko će nas na neki način promijeniti'

ZAGREB - Festival europske kratke priče (FEKP) ugostio je u ponedjeljak u Zagrebu istaknutog angolskog književnika s brazilskom adresom Ondjakija i jednog od najcjenjenijih portugalskih pisaca mlađe generacije Josea Luisa Peixotu, dobitnike prestižne književne nagrade Jose Saramago.

Dvojica pisaca "bogate biografije" koji pišu na portugalskom jeziku s hrvatskom su čitateljskom publikom, iz svojih različitih pozicija - Europljanina i ne-Europljanina - razgovarali o ovogodišnjoj festivalskoj temi - Europi kao luci različitosti i mjestu prelaska i brisanja granica.

Ondjaki (1977.), pravim imenom Ndalu de Aleida, Angolac je koji živi u Rio de Janeiru u Brazilu, autor četiri romana, nekoliko zbirki poezije, kratkih priča, priča za mlade, te po jedne drame i novele. Ovjenčan je brojnim nagradama, između ostalog prestižnom nagradom Jabuti, te je ušao u izbor 39 afričkih pisaca mlađih od 40 godina.

Nagradu Jose Saramago dobio je 2013. za roman "Prozirni" (2008.), u kojemu skicira šokantnu, humorom prožetu sliku suvremene Luande.

Roman je na hrvatskome objavljen u izdanju Hena com.-a i prijevodu Une Krizmanić Ožegović, koja je i moderirala razgovor s dvojicom pisaca u Polukružnoj dvorani Teatra &TD.

U razgovoru o tome koje slike po njegovu mišljenju mogu poslužiti za opis suvremenog europskog imaginarija, Ondjaki je ocijenio kako mu se, iz pozicije ne-Europljanina, čini da je Europi u prvome redu hitno potrebno ponovno promišljanje toga što ona uopće jest i što bi trebala biti.

"Prije nego se otvorila prema van, Europa se izgradila na uništavanju i ugnjetavanju, kolonizaciji i imperijalizmu", kazao je pisac. "Kako ja to vidim, danas unutar Europe postoje mnoge Europe, koje ja kao ne-Europljanin ne mogu identificirati, a na čija vrata neprekidno dolaze neki novi ljudi", dodao je.

U današnjem polariziranom i politiziranom, bipolarnom svijetu, stvarnost je toliko nabijena fikcijom, da se čini nestvarnom, smatra.

Stoga nam, dodaje, hitno treba jedna alternativna stvarnost u kojoj ćemo ljude početi gledati na jedan drugi način, vidjeti ih u drugačijem svjetlu, i početi rješavati njihove probleme, jer "onaj tko nam dolazi na vrata, u našu kuću, nije nužno netko tko će nas napasti, već netko tko će nas na neki način promijeniti".

Europski identitet pred izazovima

Jose Luis Peixoto (1974.) nagradu Jose Saramago dobio je 2001. za roman "Nijedan pogled", nakon čega je osnovana nagrada za mlade autore koja nosi njegovo ime, a sam slavni portugalski Nobelovac Saramago za njega je kazao kako je riječ o najugodnijem otkriću recentne portugalske književnosti. Knjigu je na hrvatskome objavio nakladnik VBZ u prijevodu Tanje Tarbuk.

Govoreći o tome što za njega predstavlja suvremena Europa, Peixoto je istaknuo kako između Portugala i Europe postoji posebna veza, koja proizlazi iz zemljopisnog položaja te zemlje na krajnjem zapadu europskog kontinenta i koja određuje odnos Portugalaca prema njihovu europskom identitetu.

"U tom smislu naš je pogled poseban, jer Portugalci se osjećaju Europljanima, ali nekako malo posebnijima od drugih", pojasnio je pisac.

Gledano iz te perspektive, Europa je za Portugalce prilično drugačije mjesto od onoga kako je se vidi primjerice iz Zagreba, kazao je, a ta je različitost posebno postala naglašena tijekom posljednjih nekoliko godina, obilježenih jačanjem diskriminatornih politika.

"Smatram da postoji jedan kulturalni identitet koji se može nazvati europskim, ali da moramo biti vrlo oprezni i trebamo ga znati sačuvati jer u izazovima modernoga svijeta taj se identitet lako može izgubiti i umjesto u pravcu Europe koja nas spaja, vrlo lako možemo krenuti u pravcu podjele", upozorio je.

Na hrvatskome je dostupan i njegov roman "Knjiga" (Edicije Božičević), koji je doživio devet izdanja u Portugalu te je autoru priskrbio glas jednog od najzanimljivijih i najčitanijih suvremenih portugalskih i svjetskih autora. Roman "Galveias", također objavljen u izdanju Edicija Božičević, dobitnik je nagrade Oceanos za najbolji roman objavljen u svim zemljama portugalskog govornog područja.

Iznimno svestrani autor, Peixoto je surađivao i s portugalskim gothic metal bendom Moonspell. Autor za sebe kaže da vodi bipolaran život - ili kod kuće u Portugalu piše, ili putuje po književnim festivalima i promovira svoje knjige.

Razgovori o brisanju granica

Ondjaki i Peixoto dvojica su od više od trideset gostiju 16. izdanja FEKP-a, koji se održava u Zagrebu i Rijeci od 28. svibnja do 2. lipnja s više od četrdesetak događanja – čitanja, tribina, razgovora, promocija knjiga i koncerata, ove godine s fokusom na temu "Luka Europa", posvećenom portretu suvremene Europe kao mjesta susreta i suživota različitosti.

Jedan od najstarijih europskih festivala posvećenih isključivo kratkoj književnoj formi otvorio je u nedjelju razgovor domaćina Romana Simića o srži kratke priče s australsko-britanskim književnikom DBC Pierreom, dobitnikom uglednih nagrada Man Booker i Whitbread, i jednom od najcjenjenijih škotskih i britanskih suvremenih autorica Janice Galloway.

FEKP je u ponedjeljak zagrebačkoj publici predstavio i poljsku filmsku i televizijsku redateljicu Bronku Nowicku, kojoj je debitantska knjiga lirskih proza "Nahraniti kamen" (2015.) donijela najugledniju poljsku književnu nagradu Nike. Ponešto o svojoj "artističkoj poligamiji" Nowicka je otkrila u razgovoru s Đurđicom Čilić Škeljo.

U Gradskoj knjižnici Samobor jedna od najcjenjenijih hrvatskih kantautorica Sara Renar i novinar i spisatelj Andrija Škare razgovarali su s mladim zagrebačkim piscem Svenom Popovićem o tome kako proza gostuje u glazbi a glazba u prozi, a književni klub Booksa ugostio je DBC Pierrea u razgovoru o tome što to znači biti pisac danas, te baskijsku autoricu Eider Rodriguez i književnika i pjesnika Miroslava Mićanovića.

Rodriguez, profesorica na Baskijskom sveučilištu i autorica pripovjedaka, eseja, te stripovskih i filmskih scenarija, i Mićanović, koji svoje priče provlači kroz poeziju i prozu, razgovarali su na satu u radionici kratke priče s Vladimirom Arsenićem o načinima pričanja priče te brisanju i iskušavanju granica između žanrova.

Susreti s autorima nastavljaju se i u utorak, kada će biti proglašen i ovogodišnji dobitnik nagrade FEKP-a za kratku priču.