ERNESTO MALLO 'Umjesto da se ubijem, odlučio sam napisati knjigu'

Velik je interes vladao za gostovanje argentinskog književnika, dramatičara, novinskog kolumnista i revolucionara Ernesta Malla na Festivalu svjetske književnosti, u dvorani Müller kina Europa. U Hrvatskoj su, u nakladi Znanja, objavljene tri njegove knjige, “Zločin u židovskoj četvrti”, “Argentinac” te upravo - “One koje plaču”, o prostituciji i trgovini ljudima. Na španjolskom je objavio knjigu koja bi se mogla prevesti, slaže se, kao “Konspiracija mediokriteta”. Riječ je o pripadnicima krajnje desnice, ujedno i ubojicama. S njima se obračunava standardni Mallov lik, inspektor Lascano, čiji je nadimak Pas. “Uzbudljivo, šokatno, briljatno štivo”, tako njegovim djelima tepa kritika, konkretno, riječ je o naslovu koji je uz recenziju Mallovih djela izašao u Guardianu.

Ubojice tisuća ljudi

Napisali ste novi roman “Konspiracija mediokriteta”. Riječ je o pripadnicima krajnje desne skupine koji su ubili mnogo ljudi?

- Riječ je o parapolicijskoj organizaciji koja je u mojoj knjizi u rukama ministra socijalne skrbi. Ministar je, u stvari, organizirao ovu hrpu ubojica koji su, u trenutku kada se događa roman, ubili više od tri tisuće ljudi. Počelo je sa sitnim prekršajima, no zatim su ih počeli koristiti za državni terorizam, nakon čega gube kontrolu... U knjizi se glavni lik, inspektor Lascano, vraća u prošlost, pa je ona kronološki ranija od knjiga koje su napisane kasnije.

Predsjednicu Argentine Cristina Fernández de Kirchner smatrate peronisticom. Vi ste opozicija?

- To nije dobra vlada. Peronizam je više religija nego politička ideologija, jer unaprijed se smatra da su svi dobri, što je daleko od istine. Nikad, uostalom, nije rečeno niti da je Bog dobar.

Papa Franjo vaš je sunarodnjak. No, za razliku od većine, nemate dobro mišljenje o njemu. Tvrdite da je političar, no da to ne mislite na dobar način.

- Papa govori ljudima ono što žele čuti. Papa je Argentinac i dobro poznajem taj tip ljudi: jednom kad vas vidi, točno će znati što želite čuti. Pun je trikova. No, ništa neće promijeniti. Nije ništa ozbiljnije niti promijenjeno do sada, ne prihvaćaju gay brakove, žene ne mogu biti svećenici i slično. A ne zaboravimo da Katolička crkva ima povijest činjenja zla, od inkvizicije, preko blagoslova nacistima i slično.

Gerilski ratnik

Vi ste odgojeni kao katolik, kao većina Argentinaca?

- Ne, moji i bake i djede, s obje strane, bili su su anarhisti i imali su osobnog problema s Bogom, nisam kršten, nisam imao religijsko zaleđe i drago mi je zbog toga. Odrasli smo u mjestu La Plata. Kada sam imao jedanaest godina, preselili smo u Buenos Aires. Potječem iz dobrostojeće obitelji. Kasnije se moja priča pogrešno romantizirala, da sam bio siromašan, i samouk.

No, bili ste revolucionar, gerilski ratnik, borili ste se vojne hunte 70-ih sakrivali ste se u šumama... Prvo kao pripadnik Fuerzas Armadas Revolucionarias, kasnije Montoneros pokreta?

- Kao mlad čovjek vjerovaon sam da sam moram ići u borbu. Iz današnje perspektive smatram da je to bila velika greška. Platili smo visoku cijenu, ljude su ubijali, mučili na najgore moguće načine. Ne kažem da nije došlo do promjena, da nije bilo rezultata, no, zapravo, malo se toga promijenilo. Bila je to bitka, uostalom, izgubljena od samog početka, jer se vodila na terenu neprijatelja. Nisam bio u zatvoru, nikad me nisu ulovili, za razliku od mojih mnogih suboraca, imao sam sreće.

Walter Benjamin tvrdi da je svaki fašizam izgubljena revolucija?

- Svaka je revolucija izgubljena jer je nešto u ljudskom biću da, kada vidi moć, odmah postane korumpiran.

Iskustva ste prenijeli i u knjige, primjerice, u knjizi “Argentinac” stvarate sliku 80-ih u kojoj generali hunte paradiraju na sudu u civilnoj odjeći, tretirani kao sitni kriminalci, dok žene s Plaze de Mayo gledaju kako otmičari djeceprolaze nekažnjeni...

- Moji su prvi romani osveta, želja da pokažem vojsku kakva jest - okrutna i glupa.

Inteligentni ljudi nisu okrutni?

- Možete biti glupi i inteligentni istodobno. Glupost može biti način na koji koristite inteligenciju.

Knjige ste počeli pisati dvijetisućitih. Ranije ste bili scenarist za kazalište i televiziju. No, došla je recesija u Argentinu, i posla nije bilo. Negdje sam pročitala da ste razmišljali o samoubojstvu tada?

- Bilo je puno stvari koje su se dogodile u isto vrijeme, moja se najstarija sestra jako razboljela, nisam imao posla, tadašnja moja supruga tražila je razvod, a već sam se prije razvodio. Sve se događalo u isto vrijeme i nisam znao što da napravim. No, tada sam već imao petoro djece (od šestoro koliko ih ima danas, op.a.) i nisam ih mogao razočarati. Pa sam umjesto da se ubijem napisao knjigu. Jedan mi je prijatelj rekao da je to dobra odluka, jer ako knjiga pođe krivim putem, nikom ništa. A ako samoubojstvo krene krivim putem, može biti svačega...

Pas Lascano

Nakon toga stigao je inspektor Pas Lascano koji je svjetski hit. Jednom ste rekli da nema dobre knjige ako sebe ne stavite u nju...

- Mislim da je to talent koji posjedujem, uvijek uzmem loše stvari i pretvorim u nešto jako dobro. Budući da posjedujem taj kapacitet, samog sam sebe toliko puta stavio u nevolje. No, inspektor Lascano fragment je mnogih ljudi koje poznajem, mnogih koje zamišljam, ima malo i mene, ali nije ja. On je čovjek svakodnevnice, akcije, situacije, spreman je ići u nevjerojatne situacije, no s druge strane voli mir i traga za ljubavi. Ako mu stanete na pogrešnu stranu, može biti i opasan. Koristim ga da nešto kažem. Pokušao sam ga i ubiti i u prvom romanu, koji završava ranjavanjem, no sam je odlučio nastaviti svoju priču. Nakon prve knjige, dolazio je stalno u moj um, poručio mi je da želi nastaviti. On koristi mene.

Prvi je krimić na španjolskom jeziku iz Argentine. U Europi se najviše čitaju švedski krimići...

- Zato jer krv ide dobro sa snijegom...

Kako ide sa živopisnim ulicama Buenos Airesa?

- Europa je uvijek volila egzotične priče, koje se događaju negdje drugdje, pa tako i u Buenos Airesu. Izuzev nordijskih zemalja.

U svojoj biografiji navodite da ste se neuspješno ženili više puta. No, selite u Barcelonu zbog žene. Niste odustali od ljubavi?

- Mislio sam da jesam, no čini se da nisam.