Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 16. svibnja izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih članova i 15 članova suradnika HAZU, a na svome Facebook profilu odluke HAZU komentirala je i književnica Julijana Matanović koja je ukazala na činjenicu da se književnik i povjesničar Stanko Andrić nije našao na tome popisu. Podcrtala je i disproporcionalnu zastupljenost muških članova.
"Među 136 njih je 19 žena. A nije ‘prošao‘ Stanko Andrić. Da je samo napisao Čudesa svetog Ivana Kapistrana, bilo bi dovoljno", apostrofirala je Matanović, koja je svoje mišljenje podijelila i s Jutarnjim listom.
"Moram Vam reći da mene ništa više što dolazi iz kruga najuglednijih članova naše zajednice, ne može začuditi. Vjerujte mi, teško mi je što tako govorim i što sam se, i kao osoba koja je na vlastitoj koži osjetila učinak njihovih nenapisanih preporuka, uvjerila kako su se navike našeg političkog života prelile i preko zidova Palače.
Doista ne mogu vjerovati da Stanko Andrić nije sinoć prošao na izbornoj skupštini. Pratim njegov rad od 1992., od Povijesti Slavonije u sedam požara i već sam napisala da se u njegovoj bibliografiji nalazi samo jedan naslov Čudesa svetog Ivana Kapistrana, to bi bilo sasvim dovoljno za članstvo u Akademiji. Andrića je kandidirao Razred za društvene djelatnosti, moram reći da je meni žao što se Stanka nije sjetio i Razred za književnost. Možda tada ne bi bilo važno što je Andrić izrazio mišljenje kako nije prikladno da se znanstveni instituti nazivaju po političkim osobama. Akademik koji je prije glasanja napao Andrića, loše je učinio, naravno Andriću, ali i Akademiji samoj. Uvjerena sam da se zbog tog „odbijanja“ Andrića moraju loše osjećati i članovi koji su sinoć izglasani i u Razredu za društvene djelatnosti i u Razredu za književnost. Čovjek se ipak navečer pogleda u ogledalo i prizna si neke stvari. Duše znaju istinu. „On nije, a ja jesam…“ Ali, povjesničari znaju da ni Šenoa nije primljen u Akademiju", smatra Matanović.
Andrić je završio studij francuskog jezika i književnosti te klasične filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1998. na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti radom Čudesa svetoga Ivana Kapistrana. Od 1996. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Područje interesa mu je srednjovjekovna povijest sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina, prvenstveno crkvena i kulturna povijest te povijest naselja i plemićkih obitelji. Osim poviješću, bavi se i pisanjem proze te prevođenjem s francuskog i latinskog. Od 2001. glavni je urednik časopisa Scrinia Slavonica.
Autor je više desetaka znanstvenih članaka i nekoliko autorskih znanstvenih knjiga, među kojima su i naslovi Potonuli svijet: rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju (2001) i Vinkovci u srednjem vijeku: područje grada Vinkovaca od kasne antike do kraja turske vlasti (2007).
Spisateljica se za Jutarnji osvrnula i na nimalo ujednačeni postotak redovitih članova i članica te pritom progovorila i o vlastitom iskustvu:
"A što se tiče žena? Ne trebaju se hvaliti činjenicom koliko je žena. Znamo ipak toliko matematike i znamo izračunati postotke i vidjeti omjer. Možda ja nisam prava osoba za to pitanje. Za upravu Akademije ja sam ionako samo Pavinica, žena koja se udala za akademika i kojoj su tim činom njihova vrata zatvorena. Trebalo bi se pitati što bi na sve te postotke rekao njihov osnivač, biskup Strossmayer, čovjek bez čije podrške ne bi bilo romana Marije Jurić Zagorke".
Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za redovite članove, odnosno akademike izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Robert Matijašić, Jasna Čapo, Nevenka Čavlek i Igor Mikecin, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nikola Basarić i Hrvoje Buljan, u Razredu za prirodne znanosti Marijan Herak, u Razredu za književnost Helena Sablić Tomić, Miro Gavran i Dražen Katunarić, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Srećko Bradić, Olja Jelaska i Krešimir Seletković te u Razredu za tehničke znanosti Stanislav Kurajica, Jurica Sorić i Zvonimir Šipuš.
Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Sunčica Čanić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Csaba Győrgy Kiss iz Mađarske u Razredu za književnost, Francisco Javier Juez Gálvez iz Španjolske u Razredu za filološke znanosti, Danica Kragić Jensfelt iz Švedske u Razredu za tehničke znanosti, Dimitri Krainc iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti te Katarina Livljanić iz Švicarske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Lovro Kunčević, Vladimir Arčabić i Igor Borzić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Igor Halasz, u Razredu za prirodne znanosti Melita Peharda Uljević, Danijel Belušić i Nikica Šprem, u Razredu za medicinske znanosti Alan Ivković, u Razredu za filološke znanosti Ivan Andrijanić i Kristina Štrkalj Despot, u Razredu za književnost Suzana Coha i Mario Kolar, u Razredu za likovne umjetnosti Davor Bruketa i Ivana Franke, te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Ivan Josip Skender.
"Prizivajući 1861. i našeg utemeljitelja Josipa Jurja Strossmayera, osnaženi izborom novih članova nastavljamo dalje suočavati se sa svim izazovima na cijelom hrvatskom etničkom prostoru", kazao je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt nakon što je po završetku izbora proglasio novoizabrane članove Hrvatske akademije.
Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 136 redovitih članova, kao i 110 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 327 članova, od toga 57 žena. Među 136 redovitih članova je 19 žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2022. bilo ih je 17.
Nakon ovih izbora Hrvatska akademija dobila je svog najmlađeg redovitog člana, a to je akademik Nikola Basarić, rođen 1975. Dosad je, od 2018., najmlađi redoviti član bio akademik Goran Muić, rođen 1969.
Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 20. lipnja u Knjižnici HAZU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....