"Mefisto, je najznačajniji roman njemačkoga pisca Klausa Manna, tragične figure njemačke, europske i svjetske književnosti, na hrvatski je prevela Vera Čičin Šain. Objavljen 1936. u egzilu, svoje prvo njemačko izdanje doživljava nakon autorove smrti. Cjelokupna naklada odmah po objavljivanju je povučena" pišu iz naklade Petrine knjige, i poručuju kako se u novom izdanju, u hrvatskom prijevodu upravo pojavio ovaj roman.
"Glavni lik romana je karakterni glumac Hendrik Höfgen, koji vođen opsesivnom željom za moći i slavom čini sve da si priskrbi što viši društveni položaj u nacističkoj Njemačkoj. To mu na koncu i uspijeva zahvaljujući briljantnoj ulozi Mefista u ‘Faustu‘..
Autor vješto plete faustovski motiv, portretirajući glavnog junaka kao čovjeka koji zanemaruje glas savjesti, što nužno dovodi do duhovnog urušavanja kada se suoči s ispraznošću vlastitoga života. Na kraju, u pomalo ironičnoj inverziji Hendrik shvaća da, iako ga je uloga Mefista gurnula u milost režima i osigurala mu glumačke lovorike, cijeli svoj život on zapravo igra Fausta dok njime manipuliraju sile izvan njegova dosega i utjecaja", poručuju iz Petrinih knjiga te nastavljaju:
"Lik glumca Hendrika Höfgena autor je zasnovao na Gustafu Gründgensu, jednom od najpoznatijih, ali i najkontroverznijih njemačkih glumaca 20. stoljeća. Nakon što se prije Drugog svjetskog rata proslavio ulogama u filmu ‘M‘ redatelja Fritza Langa te ulogom Mefistofelesa, Gründgens nastavlja neometano djelovati pod nacističkim režimom, štoviše, napreduje na funkciju intendanta u Pruskom državnom kazalištu te dolazi na niz politički važnih funkcija u domeni kulture.
Od 1926. do 1929. godine Gründgens je bio u vezi s Klausom Mannom te je poslužio kao predložak za nekoliko likova u njegovim knjigama, od kojih je Hendrik Höfgen najupečatljiviji.
Zanimljiva je i epizoda s Ernstom Buschom, glumcem poznatim po vezama s komunistima, za kojeg se Gründgens 1940-ih zauzeo kod nacističkih vlasti, što mu je spasilo život. Busch mu je nakon rata tu "uslugu" vratio kad se ga je spasio od zatočeništva NKVD-a, u kojem se tada nalazio devet mjeseci.
Po književnom predlošku snimljen je 1981. godine istoimeni film koji je režirao kultni István Szabó, a sam film doskora je stekao status klasika te osvojio nagradu Oscar za najbolji strani film 1982. godine".
O autoru
Klaus Mann (1906. – 1949.) autor je opsežna književnog opusa koji uključuje dnevničke zapise, novele, romane i političke eseje. Za života u sjeni poznatoga oca Thomasa Manna, aktivno politički angažiran kao kritičar fašizma i zagovaratelj liberalnih ideja, prisiljen je emigrirati iz Njemačke 1933., nakon čega nastaju sva njegova značajnija djela; romani Bijeg na sjever (Flucht in den Norden, 1934.), Mefisto (Mephsto, 1936.), Vulkan: roman o emigrantima (Der Vulkan: Roman unter Emigranten, 1939.) te autobiografski zapis Prekretnica (The Turning Point, 1942.). Život je tragično okončao u Cannesu.