Gost Filozofskog teatra u Zagrebu, upravo tuži Kanadu. Traži 35 milijuna dolara

Kratko nakon što je zagrebački HNK objavio da će gost idućeg Filozofskog teatra 8. svibnja biti Mohamedou Ould Slahi, stigla je vijest da je taj bivši zatvorenik Guantanama odlučio tužiti Kanadu da je zbog krivice njenih sigurnosnih službi 14 godina proveo zatočen u Guantanamu. Kao naknadu za pretrpljeno traži 35 milijuna dolara.

Slahi, koji trenutno živi u Nizozemskoj i piše za nizozemsko kazalište, u prošli je petak, 22. travnja na Federalnom sudu Kanade podnio tužbu u kojoj tvrdi se da su kanadske vlasti poduzele radnje koje su "prouzročile, doprinijele i produžile njegov pritvor, mučenje i seksualno zlostavljanje u Guantanamo Bayu". Slahi je živio u Montrealu od studenog 1999. do siječnja 2000., za to vrijeme su ga istraživale sigurnosne službe.

U tužbi, među ostalim, stoji da su ga u Guantanamu mučili na razne načine, što je detaljno opisao u knjizi "Dnevnik iz Guantanama" koju je u nas objavio Profil. U knjizi koju su američke vlasti dijelom cenzurirale, opisao je mučenja koja je godinama prolazio u zatvoru.

U Guantanamu je naučio engleski, u formi pisma odvjetnicima počeo pisati dnevnik koji je, nakon izdavanja, postao bestseller.

Mohamedou Ould Slahi imao je osamnaest kad je dobio stipendiju njemačke zaklade Carl Duisberg i otišao nas studij elektrotehnike. Bio je prvi u obitelji koji je dobi šansu studirati.

Rastući u Mauritaniji, koja je po ustavu islamska republika, Kuran je učio u školi, u tinejdžersko doba znao ga je napamet. Za vrijeme studija u Njemačkoj pridružio se Al-Kaidi koja je u to doba imala podršku Amerike, želio se boriti protiv ateističkih vlasti u Afganistanu koje su bile snažno povezane sa SSSR-om.

Nedugo potom, razočaran vidjevši borbu za vlast raznih islamističkih struja, napušta u Al Kaidu u čijem je kampu za regrutiranje i uvježbavanje boravio 1991.

Povremeno je održavao kontakte s rođakom koji je ostao u Al Kaidi, njihove je razgovore zabilježila njemačka tajna služba 1999. Te godine se Slahi seli u Montreal, kratko prije no što će kanadske vlasti uhititi Ahmeda Ressama koji je optužen da mu je cilj bio napasti zračnu luku u Los Angelesu. Slučaj uhićenja Ressama učinio je da je puno muslimana u Montrealu postalo sumnjivo kanadskim tajnim službama, tad su počeli pratiti i Slahija.

U vrijeme Slahijeva uhićenja 2002., kanadske službe su sumnjale da je povezan s terorizmom, dijelom zato što je zalazio u istu džamiju u Montrealu u kojoj je molio i "milenijski bombaš" Ahmed Ressam. Slahi kaže da je dvaput putovao u Afganistan kako bi se - na strani Amerikanaca - borio protiv afganistanske vlade koju je podržavao Sovjetski Savez početkom 1990-ih.

Srećko Horvat, čiji će gost Slahi biti na Filozofskom teatru, govori kako je došlo do toga da Slahi gostuje na Filozofskom teatru:

"S Mohamedou sam stupio u kontakt preko njegove odvjetnice Nancy Hollander kad sam u veljači u New Yorku organizirao Belmarsh Tribunal, sud po uzoru na Russell-Sartreov sud za ratne zločine, na kojem je kao 'svjedok' govorio i Mohamedou Ould Slahi. Jedna od glavnih poruka je bila da se Guantanamo nakon dvadeset godina konačno mora zatvoriti, da tamo još uvijek bez optužbe drže ljude koji su godinama mučeni. Da ne govorimo o tome da nitko za ta mučenja i zločine nije odgovarao.

Mohamedou se trenutno nalazi u Nizozemskoj kao pisac u rezidenciji, postao je aktivan u kazalištu i bilo mi je logično pozvati ga na Filozofski teatar, čitao sam njegov potresan 'Dnevnik iz Guantanama', gledao sam fantastičan film Mauritanac i ostao šokiran njegovim slučajem, ali i zadivljen njegovim nedavnim javnim istupima u kojima istovremeno kritizira američku vanjsku politiku i mučenja zatvorenika, ali i poziva na pomirenje. Zanima me i kako je u kazalište prenio svoje iskustva iz Guantanama, kako se nositi s takvom količinom boli i beznađa, a na kraju iz tog iskustva, između ostalog, stvoriti umjetnost."

Horvat spominje više slučajeva odštete isplaćene pojedincima koji su bili zatvoreni ili mučeni, čemu je pridonijelo djelovanje kanadskih vlasti. Maher Arar je, primjerice, 2007. godine nakon zatočeništva u Siriji dobio 10,5 milijuna dolara, a vlada je nagodila tužbu zatvorenika Guantanamo Baya Omara Khadra za isti iznos 2017. godine.

Komentirajući tužbu protiv kanadskih vlasti koju je u petak podnio Slahi, Horvat kaže:

"To je izuzetno važan slučaj koji se tiče elementarnih ljudskih prava i očuvanja demokracije za koju se tobože SAD borio u Afganistanu i Iraku, pa vidimo kako je to završilo, uništenim državama, mučenjem velikog broja nedužnih ljudi, među kojima je bio i Mohamedou."

"Dnevnik iz Guantanama" napisan je za godina koje je je Mohamedou Ould Slahi proveo u tamnici. Njegovi odvjetnici sedam su godina borili se da se knjiga objavi. U doba kad je tiskana još je bio u zatvoru. Fragmente iz dnevnika, kao podršku Slahiju, tad su javno čitali Nick Cave, Brian Eno, Colin Firth, Benedict Cumberbatch … Film "Mauritanac" lani je bio u kinima.

Slahi je bio jedan od mnogih zatočenika Gunatanama za koje nikada nije dokazano da je terorist, protiv njega nikad nije podignuta optužnica, ali je, držali su, postojao dovoljan broj indicija da zaglavi u Guantanamu, gdje dokazi za zatočenje nisu bili od ključne važnosti. Najveći broj zatočenika u Guantanamo je stigao nakon terorističkog napada u Americi, 11. rujna 2001.