IGORU MANDIĆU POČASNI DOKTORAT SVEUČILIŠTA U RIJECI 'Ovo je čin odavanja počasti vladavini neovisnog uma nad uskogrudnim afektivnim radikalizmom'

Književniku, kritičaru i fenomenologu Igoru Mandiću Sveučilište u Rijeci u utorak je svečano dodijelilo počasni doktorat za izniman doprinos nastanku i razvoju kulturalnih studija u Hrvatskoj.

Prijedlog dodjele počasnog doktorata podnijelo je Senatu Sveučilišta Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Rijeci te je imenovano stručno povjerenstvo u sastavu Nikola Petković, Ines Srdoč Konestra, Nenad Smokrović, Nadežda Čačinovič, Maša Kolanović, Velimir Visković i Zdravko Zima. U lipnju 2018. je Senat temeljem izvještaja povjerenstva donio Odluku o dodjeli počasnog doktorata.

Promotor dodjele i predsjednik Stručnog povjerenstva Nikola Petković s Filozofskog fakulteta u Rijeci je iznio kratki životopis Igora Mandića. Rođen je 1939. godine u Šibeniku, 1963. godine diplomirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se zaposlio u novinskoj kući Vjesnik; 2000. godine je bio glavni urednik dnevnog lista Vjesnik. Objavljivao je kritike, eseje, kulturološke i fenomenološke analize, polemike i memoarske tekstove za gotovo sve značajnije hrvatske i regionalne dnevne i tjedne novine i periodiku, naveo je Petković. Autor je 33 knjige u kojima su objavljene njegove glazbene i književne kritike, feljtoni, fenomenološki i kulturološki prikazi i eseji, polemike, tekstovi o gastronomiji, te četiri autobiografske knjige.

Matija Đanješić / CROPIX

Na fotografiji: Igor Mandić i Snježana Prijić Samaržija

Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija rejkla je da je Igor Mandić prvorazredni javni intelektualac, te ocijenila da je ova dodjela počasnog doktorata "na najboljem tragu prosvjećenost i prosvjetiteljstva, čin odavanja počasti vladavini neovisnog uma nad uskogrudnim afektivnim radikalizmom".

"Javnog intelektualca čine intelektualne vrline znalca, poznavatelja, mislitelja, informirane i reflektivne osobe, vrline intelektualne znatiželje, intelektualne nezavisnosti savjesnosti, odgovornosti i hrabrosti", istaknula je, ustvrdivši da je pritom bitna značajka javnoga, te je bitno da to bude osoba koju mnogi rado čitaju i slušaju, čiji stavovi imaju odjeka, da je to društveno široko prepoznatljiva osoba, s nevjerojatnom moći i utjecajem da potiče širu javnu raspravu. To može biti samo osoba koja ima snažne, originalne i supstantivne stavove o fenomenima koji zanimaju širu javnost, ne može je se kupiti, vezati politikpom, institucijski ili emotivno kupiti, rekla je.

Matija Đanješić / CROPIX

Na fotografiji: Igor Mandić

"Mandić cijeloga svoga života je iznosio kontroverzna gledišta jer nikada nije podilazio ili kalkulirao, nego i namjerno provocirao. U vremenima u kojima se kritičko razmišljanje svelo na neinfromirano kritizertstvo, a stav na autocenzorirano povlađivanje autoritetima i navodno neupitnim vrijednostima, potreba za javnim intelektualcima je naša nasušna potreba", zaključila je rektorica Prijić Samaržija.

Igor Mandić je istaknuo da se kulturologija počela razvijati objavljivanjem njegove knjige "Mitologija svakidašnjeg života" pri tadašnjem opatijskom nakladniku "Otokar Keršovani" 1976. godine. Tad kulturologija nije ni postojala kao pojam, a u toj knjizi su sabrani tekstovi objavljivani u više novina s opisima fenomena svakidašnjice, rekao je. "Drago mi je da se moj životni put od 70-ih godina zaokružio ovdje, u Rijeci, okrunjen počasnim doktoratom", kazao je.