Slavna američka psihologinja Melanie Joy provela je nekoliko dana u našoj zemlji. Bio joj je to treći put da je posjetila Hrvatsku, a razlog ovog posjeta je jednodnevna radionica koju je održala u Zagrebu, u prostorijama udruge Prijatelji životinja. Bila je to idealna prigoda da popričamo sa ženom koja je najpoznatija po tome što je osmislila pojam karnizma, o čemu smo mogli čitati i u jedinoj njenoj knjizi prevedenoj na naš jezik ‘Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave: Uvod u karnizam‘.
Osim te, napisala ih je još šest, a sve one prevedene su na brojne svjetske jezike. Kako kaže, upravo privodi kraju pisanje nove, koja će biti drugačija nego ove koje smo imali priliku čitati.
Što je uopće karnizam, pitamo je dok sjedimo u prostorijama udruge u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici. Zanima nas kako ona taj pojam ukratko objašnjava onima koji pročitaju tu riječ i ne znaju što bi trebala značiti.
- To je nevidljivi sustav vjerovanja koji nam govori da jedemo određene životinje. Jedini razlog zašto možemo jesti svinje, ali ne i pse, na primjer, je zato što postoji sustav vjerovanja koji nas uči da je jedno prihvatljivo, a drugo ne. Danas jedenje životinja nije nužno, nego je to naš izbor, a izbor se uvijek temelji na uvjerenjima. Pišući knjigu koja je prevedena i na hrvatski htjela sam pomoći ljudima da učine nevidljivo vidljivim, jer mnogi ne znaju da su njihovi stavovi, sklonosti i osjećaju oblikovani ovim sustavom vjerovanja. To je izvan njihove svijesti i stoga ne biraju hranu slobodno jer bez svijesti nema slobodnog izbora - pojašnjava nam.
Godine koje je provela držeći predavanja i objašnjavajući ljudima što je shvatila nisu je učinile nestrpljivom niti je pokolebale. Njezina poruka je poruka mira i nenasilja, a danas je prenosi s jednakim žarom kao i prije 17 godina, kada je objavila prvu knjigu.
Pojašnjava kako je karnizam utkan u strukturu društva te da on oblikuje norme, zakone, uvjerenja i naše ponašanje. Kad učimo o prehrani, proučavamo karnistički nutricionizam, jednako kao što i zdravstvenu pomoć dobivamo od karnističke medicine. Sustav vjerovanja utkan je u gotovo sve što nas okružuje.
- Institucije nastavljaju učvršćivati ovu ideju iznova i iznova: ideju da je jedenje životinja normalno, prirodno i neophodno. Većina ljudi nikada ne bi podržala nasilje karnizma, ali to čine jer uključuju psihološke obrambene mehanizme. Zašto na pse gledamo kao na prijatelje i članove obitelji, a svinju i kravu kao hranu? To govori o psihološkim mehanizmima koji oblikuju naša uvjerenja kada su u pitanju životinje, zar ne? U kulturama diljem svijeta ljudi nauče da se mala skupina životinja jede, a ostale ne i često im je čak i ideja da ih pojedu odvratna. Koje su to životinje mijenja se od kulture do kulture, a svaka za sebe smatra da je pritom racionalna, a druge su iracionalne, odvratne i, ponekad, moralno uvredljive - pojašnjava.
No, kako se ova psihologinja uopće zatekla u proučavanju veza između naših osjećaja, kulture u kojoj živimo i hrane? Na to ju je nagnala situacija u kojoj se sama našla.
Transformacija
Odrasla je uz psa i jela je meso, nikad ne videći koliko je to kontradiktorno. Sve se promijenilo 1989. godine, kada je navršila 23 godine i pojela je hamburger u kojem su bile Kampilobakterije. Završila je u bolnici i dok se oporavljala, odbijala je jesti meso jer joj se gadilo. Silom prilika morala je naučiti kako biti vegetarijanka, pojašnjava, a dok je skupljala recepte i osmišljavala svoju novu prehranu, počela je istraživati kako žive životinje u industrijskom uzgoju.
- Bila sam šokirana onime što im se radi. U samo jednom danu u svijetu se zakolje više životinja od ukupnog broja ubijenih ljudi u svim ratovima kroz povijest. Potom sam otkrila da je uzgoj životinja vodeći uzrok klimatskih promjena.
No, znate što me najviše šokiralo? Kad sam otkrila sve te užase, ljudi oko mene nisu me htjeli slušati. Rekli bi mi: jao, daj, nemoj to govoriti, pokvarit ćeš mi obrok. Ili bi me nazvali radikalnom veganskom hipijevkom. Ti ljudi nisu bili stranci - bili su moji prijatelji i obitelj, racionalni ljudi koji vole životinje. Shvatila sam da imaju oko sebe zid i da ne mogu doprijeti do njih, pa sam uočila psihološki obrazac i počela istraživati - pripovijeda Melanie i dodaje kako ju je proučavanje psihologije jedenja životinja dovelo do toga da utvrdi karnizam zaslužan za sve to. Proučavajući ga, otkrila je kako je to zaista nasilan sustav vjerovanja.
- Strukturiran je na isti način na koji su drugi opresivni sustavi poput patrijarhata i rasizma. Zahtijeva isti mentalitet. Ne uspoređujem, niti želim, žrtve ovih sustava, jer je iskustvo svake od njih jedinstveno. No, mentalitet koji pokreće to nasilje potpuno je isti. Isti je onaj koji nas tjera da nanosimo štetu ljudima kao i onaj koji nas tjera da nanosimo štetu ne-ljudima. Karnizam je strukturiran na isti način na koji su strukturirani drugi problematični ili opresivni sustavi vjerovanja - ističe i dodaje kako smo rođeni u karnizmu, učimo gleda na svijet kroz njegove leće i karnistički obrambeni mehanizmi su u nama, zbog čega se opiremo promjenama.
Tijekom svoje karijere proputovala je 50 zemalja, u kojima je održala brojna predavanja i razgovarala s ljudima o karnizmu. Ono što je uočila jest da su ljudi više slični nego različiti. Neovisno o tome gdje žive, mnogi se brinu o životinjama i utjecaju na okoliš. Stvari u svijetu se mijenjaju, pojašnjava, i sve više ljudi se otvara promjenama. Zbog toga je sve veći broj vegana diljem svijeta, baš kao i u našoj zemlji.
- Bila sam u Hrvatskoj 2012. godine, a onda i 2019. Iskreno, ne mogu vjerovati koliko se toga promijenilo u tako kratkom vremenu. Nevjerojatno je da u vrijeme moje prve posjete, recimo, nije bilo veganskih restorana, a sad ih ima, i to nekoliko. Kad smo već kod prehrane, voljela bih razbiti još jedan mit. Mnogi misle da je veganstvo skupo, ali zapravo, ako jedu neprocesuiranu hranu, onda je cjenovno prihvatljivo. Ne zaboravite da mu prehrana nekih siromašnih društava počiva na povrću, a ne mesu, tako da mislim da svatko sebi može priuštiti da bude vegan - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....